Društvo | 23.06.2022. u 19:31

FORMIRANJE PREDMETA

365 dana, 40 prijava, nula kazni

Od 28. jula prošle godine, kada su na snagu stupile izmjene Krivičnog zakona BiH, koje je nametnuo tadašnji visoki predstavnik za BiH Valentin Inzko, a kojim se zabranjuje i kažnjava negiranje Genocida i veličanje ratnih zločinaca, krivične prijave u Tužilaštvu BiH samo se gomilaju

Autor:  J.S.

Nihad Aličković iz pokreta “AntiDayton” jedan je od onih 40 osoba i institucija koji su podnijeli krivične prijave Tužilaštvu Bosne i Hercegovine zbog negiranja Genocida u Srebrenici. Aličković je prijavio Momčila Antonića, poslanika SNSD-a u Narodnoj skupštini RS (NSRS).

Od 28. jula prošle godine, kada su na snagu stupile izmjene Krivičnog zakona BiH, koje je nametnuo tadašnji visoki predstavnik za BiH Valentin Inzko, a kojim se zabranjuje i kažnjava negiranje Genocida i veličanje ratnih zločinaca, krivične prijave u Tužilaštvu BiH samo se gomilaju.

Primijetili su to i u Udruženju žrtava i svjedoka genocida i Pokretu “Majke enklave Srebrenica i Žepa” te su pozvali Tužilaštvo BiH da konačno pristupi primjeni tzv. “Inzkovog zakona”. Do sada, kako kažu u udruženjima, nema niti jedne optužnice za negiranje Genocida, zločina protiv čovječnosti ili ratnih zločina utvrđenih pravosnažnim presudama Međunarodnog vojnog suda, Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY/MICT) ili Međunarodnog krivičnog suda (ICC) ili Suda u Bosni i Hercegovini.

Među tih 40 krivičnih prijava jeste i ona protiv Milorada Dodika, člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda srpskog naroda. S tim u vezi, Dodik je saslušan u Tužilaštvu BiH, ali tu je sve i završeno, na saslušanju, iako je sijaset neoborivih dokaza protiv njega.

Iako su izmjene Krivičnog zakona u primjeni skoro godinu dana, negiranje Genocida je nastavljeno, kao i podnošenje krivičnih prijava. Na sve to je Tužilaštvo nedavno objasnilo šta radi u tom kontekstu: “Od stupanja na snagu izmjena Krivičnog zakona u ljeto prošle godine, Tužilaštvo BiH zaprimilo je prijave i podneske i formiralo oko 40 predmeta koji se odnose na navedena krivična djela. U predmetima je saslušan veći broj osoba, jedan dio uradili su tužioci i osoblje, a također saslušanja vrši i Državna agencija za istrage i zaštitu – SIPA, kao i partnerske policijske agencije po nalogu Tužilaštva.”

Iz svega ovoga se da zaključiti da je najveći domet Tužilaštva BiH saslušanje.

Evropski izvještaj

Bosna i Hercegovina je poduzela izvjesne mjere za pomoć građanima, ali potrebna su dugoročna rješenja

Neophodna vladavina prava

Turski ministar o hapšenju gradonačelnika Istanbula i drugih: Turska je pravna država, Ustav jasan, odluke pravosuđa obavezujuće za sve

Šta sve nedostaje

Agonija se nastavlja: Vlast u FBiH čini sve da onkološki pacijenti odustanu od liječenja, od života, od sebe

Potpisan dokument

Hrvatska, Albanija i Kosovo potpisali deklaraciju o jačanju odbrambene saradnje, Srbija traži objašnjenje