Generalna skupština Ujedinjenih nacija (GSUN) počelaje razmatranje rezolucije o genocidu u Srebrenici čiji su autori, osim Bosne i Hercegovine, Ruanda i Njemačka.
Brojni građani Sarajeva okupili su se danas u sarajevskoj Vijećnici odakle uživo prate sjednicu Generalne skupštine Ujedinjenih naroda.
U organizaciji Grada Sarajeva i na poziv gradonačelnice Benjamine Karić u svečanom salonu Vijećnice danas je organizirano javno praćenje sjednice GSUN-a. Među prisutnima u Vijećnici, uz Kariću, između ostalih je i ambasador Palestine u Bosni i Hercegovini Rezeq Namoora. Građanima je na ulazu u salon dijeljen "Cvijet Srebrenice", simbol stradanja srebreničkih civila, prenosi Anadolija.
Finalni nacrt rezolucije koji je danas pred Generalnom skupštinom UN-a ima sedam tačaka, kojima se između ostalog odlučuje da se 11. juli proglasi Međunarodnim danom sjećanja i obilježavanja genocida 1995. godine u Srebrenici, te se bezrezervno osuđuje svako poricanje genocida u Srebrenici, kao i postupke koji veličaju osuđene za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocida od strane međunarodnih sudova, uključujući i one odgovorne za genocid u Srebrenici.
Nacrt rezolucije predstavila je ambasadorica Njemačke u UN-u Antje Leendertse.
Podsjetila je na sudski i historijski utvrđene činjenice genocida počinjenog u Srebrenici jula 1995. godine.
"Ova rezolucija je radi poštivanja sjećanja na žrtve i preživjele. Genocid u Srebrenici je prepoznan kao takav od međunarodnih sudova. Obilježavanjem 11. jula kao međunarodnog dana sjećanja je radi institucionalnog sjećanja", rekla je Leendertse.
Potom je naglasila važnost rezolucije, naročito kada je riječ o zabrani negiranja genocida.
"Nacrt rezolucije predlaže ulogu međunarodnih aktera kako bi se borili protiv nekažnjivosti i pozivaju se države članice da sačuvaju činjenice radi edukacije", dodala je.
Naglasila je da je, prema nacrtu rezolucije, kriminalna odgovornost individualizirana te da rezolucija treba da jača pomirenje.
"Ova rezolucija nije upučena ni protiv koga, ona nije ni protiv Srbije, ona je upučena protiv počinioca ovog genocida. Ova rezolucija ima snažnu podršku mnogih država. Kriminalna odgovornost je individualizirana i ova rezolucija treba da jača pomirenje u sadašnjosti i budućnosti. Stoga, pozivam sve države članice UN-a da podrške ovu rezoluciju", rekla je Leendertse.
Autori rezolucije, osim Bosne i Hercegovine, su Ruanda i Njemačka. Uz zemlje autore rezoluciju je kosponzoriralo još 38 zemalja koje navode kako usvajanje ovog dokumenta predstavlja ključnu priliku za ujedinjenje u odavanju počasti žrtvama i priznavanju ključne uloge međunarodnih sudova u priznavanju genocida u Srebrenici.
Inicijativa o rezoluciji o Srebrenici pokrenula je snažnu kampanju protiv njenog usvajanja koju je predvodio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić uz podršku čelnika bh. entiteta Republika Srpska, predvođenih Miloradom Dodikom.
Vučić je u obraćanju GSUN-a ustvrdio da je rezolucija o Srebrenici "politizovana", te rekao da usvajanje neće donijeti pomirenje u BiH i regionu, nego podjele.
Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), koji je osnovao UN, kroz niz sudskih postupaka i presuda utvrdio je da je u Srebrenici u julu 1995. godine počinjen genocid u kojem je ubijeno više od 8.000 muškaraca i dječaka. Pred MKSJ-om je zbog genocida i drugih zločina u Srebrenici osuđeno je 18 osoba, koje su dobile pet doživotnih kazni i 219 godina zatvora. Među njima su i predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić i glavnokomandujući Vojske RS-a general Ratko Mladić.
Osim toga, Sud BiH je za genocid osudio 14 osoba na ukupno 243 godine zatvora, dok je za druge zločine počinjene u Srebrenici osuđeno još 14 osoba na 223 godine zatvora.
U Srbiji je osuđeno pet osoba na ukupno 68 godina zatvora za zločine u Srebrenici, od kojih su četvorica bivših pripadnika jedinice "Škorpioni", zbog ubistva Srebreničana u Trnovu, a dvojica bivših pripadnika ove jedinice su u Hrvatskoj osuđeni na 30 godina zatvora.
