Na globalnom tržištu digitalnih platformi potpunu dominaciju donedavno su imale američke kompanije kao što su “Facebook” (“Meta” grupacija), “Google”, “Twitter”, “Snapchat” i dr. Međutim, posljednjih godina evidentno je da su se na globalnom nivou pojavili novi inostrani igrači koji pokušavaju srušiti ovu dominaciju. Novi trendovi i dešavanja pokazuju nam da su ove platforme postale dio nove sfere geopolitičkog ratovanja.

Indija je zabranila 177 kineskih aplikacija pod izgovorom da su “štetne za suverenitet i integritet Indije”. Evropska unija također se bori da stekne veću kontrolu nad ovim platformama, te brojnim zakonskim odredbama i tužbama pokušava ostvariti nadmoć nad rastom ovih digitalnih giganata.

Tokom 2020. godine tadašnji predsjednik Donald Trump uložio je mnogo napora u pokušaju da zabrani kinesku platformu namijenjenu za dijeljenje videosadržaja “TikTok” ili da pokuša dogovoriti njenu prodaju američkim vlasnicima. Mnogi u datom momentu nisu shvatili zašto je Donald Trump bio oštri zagovornik ovog poteza, ali se s vremenom pokazalo da je osnovni motivator bila njegova geopolitička zabrinutost.

Od ovog momenta prvi se put u javnosti etablirao i termin “digitalni nacionalizam”, koji se odnosi na borbu nacionalnih establišmenta protiv interesa inostranih digitalnih kompanija, ali i sve aktivnosti koje se vežu za negativne kampanje i utjecaj vladinih ili interesnih skupina kroz digitalno djelovanje.

SLUČAJ “TIKTOK”

“TikTok” je prva društvena mreža razvijena izvan Sjedinjenih Američkih Država koja je postala značajan rival liderima u Silikonskoj dolini. Dijeljenje videosadržaja na ovoj platformi postao je globalni trend među mladim generacijama širom svijeta još 2019. godine, a već 2020. godine “TikTok” je postao najpopularnija aplikacija na svijetu, tj. aplikacija s najvećim brojem preuzimanja u digitalnim prodavnicama te godine. Od samog starta globalne ekspanzije “TikTok” je redovno bio pod oštrim kritikama vlada širom svijeta.

Kritike na ručun kompanije “ByteDance”, koja je vlasnik “TikTok” platforme, najviše su se odnosile na nedovoljnu zaštićenost podataka njihovih korisnika, s optužbama da korisničkim podacima direktan i neograničen pristup imaju kineske državne vlasti. Međutim, način na koji “TikTok” zvanično tretira korisničke podatke nije mnogo drugačiji od onoga u SAD-u, te je malo jasnih dokaza koji ukazuju na to da platforma predstavlja bilo kakvu pojedinačnu prijetnju američkoj nacionalnoj sigurnosti, ali i sigurnosti drugih država.

Dosadašnja historija globalnih trendova digitalnih aplikacija pokazala je dvije stvari, a to je da američke aplikacije društvenih mreža nikada nisu uspjele na kineskom tržištu (najvećim dijelom zbog zabrana korištenja), ali i obratno. Kineski digitalni giganti (izuzmemo li “AliExpress” kao prodajnu platformu) također nikada nisu imali većih doticaja sa SAD-om.

Ova ustaljena praksa prevladana je upravo naglim porastom popularnosti “TikToka” u Americi. Uzmemo li u obzir neviđene političke tenzije između ove dvije globalne sile, možemo razumjeti zabrinutost američke administracije, ali ne samo zbog prijetnji za sigurnost njenih građana, već zbog ugroženog interesa njihovih kompanija. Evidentno je da su vlade Kine i Sjedinjenih Država čvrsto stale u zaštitu interesa svojih kompanija, te da su ove platforme postale njihovo oružje u geopolitičkim igrama.

Američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Robert C. O’Brian u junu 2020. godine javno je govorio na temu globalnih ambicija Kineske vlade, te je upozorio da Kina predstavlja prijetnju američkim građanima i eksplicitno naveo “TikTok” platformu kao važno sredstvo ostvarivanja ovih ambicija. Također se i američki državni sekretar Mike Pompeo referirao na ove tvrdnje, te je predložio da “TikTok” treba tretirati kao i “Huawei”, koji je zabranjen u SAD-u, a Trump je zvanično 31. jula 2020. godine objavio da planira potpuno zabraniti “TikTok” na američkom tržištu ako se eventualno ne prodaju nekoj od američkih kompanija koje su bile zainteresirane za kupovinu.

Iako je Donald Trump na kraju i izdao ovu izvršnu naredbu, ona je u konačnici blokirana na sudovima, a zabrana korištenja ili prinudna prodaja nikada nisu provedene.

KINESKA NULTA TOLERANCIJA ZA AMERIČKE DRUŠTVENE MREŽE I PLATFORME

S druge strane, Kina, kao nedemokratski sistem, već godinama ima skoro pa nultu toleranciju za inostrane, a posebno američke digitalne platforme na svom tržištu. Među društvenim mrežama, koje su djelomično ili potpuno blokirane, jesu “Instagram”, “Facebook”, “Twitter”, “WhatsApp”, “Messenger”, “Skype”, “Zoom”, “Reddit”, ali i većina “Googleovih” proizvoda. Aplikacije koje su blokirane uglavnom su u potpunosti nedostupne, osim ako se ne koristi VPN (virtualna privatna mreža), ali s vremenom Kina i njih postepeno blokira.

Prvobitni razlog ovih zabrana nije bio isključivo konkurentske prirode, već komunistička politika Kina usmjerena na potpunu kontrolu svojih građana. Zabranom inostranih aplikacija Kina ima mogućnost građanima ponuditi vlastite proizvode pomoću kojih je moguće imati pristupe svim njihovim podacima.

Kineska politika pokazala se uspješnom, ali i licemjernom na polju globalne konkurencije, ne dopuštajući ni jednom globalnom konkurentu ulazak na njihovo tržište, a zahtijevajući poštivanje prava njihovih digitalnih kompanija u inostranstvu.

GLOBALNA BORBA ZA TRŽIŠTE LIČNIH PODATAKA

Ova borba za tržište korisnika društvenih mreža samo je vrh ledenog brijega informacionog i tehnološkog rata koji godinama bjesni na planeti otkako je internet postao dio naše svakodnevice.

Milioni podataka koje generiraju telefoni, kreditne kartice, online plaćanja i brojne platforme koje sadrže impresivnu količinu ličnih podataka mogu postati vrijedan alat za svakoga ko njima može upravljati. Naročito ako se radi o globalnim silama kao što su SAD i Kina. Lični podaci postali su globalni plijen najvećih svjetskih supersila.

Danas moramo biti svjesni činjenice da se gotovo sve što oblikuje socijalnu, ekonomsku i informativnu sferu dešava upravo na društvenim mrežama. Utjecaj na javno mnijenje kroz kontrolu društvenih mreža pokazao se kao vrhunski alat za generiranje trendova, protesta, smjena vlasti, a čak i do započinjanja ratnih sukoba. Ogroman broj korisnika, koji se mjeri u stotinama miliona, ali i milijardama, formirao je “digitalne nacije”, koje većinu svojih stavova i mišljenja kreiraju na osnovu ogromnog broja podataka s društvenih mreža. Sve veći broj ljudi ne samo da dijeli svoje podatke na mrežama nego ih i koristi kao jedine relevantne medije. Zato je izuzetno važno u čijim se rukama nalaze ovi digitalni alati.

Neke države danas imaju svoja diplomatska predstavništva pri “Googleu” i “Facebooku” (“Meta” grupaciji), te imaju svoje lobiste koji pokušavaju ostvariti svoje interese ili dobiti blagonaklonost ovih kompanija, što dovoljno govori o dimenziji značaja ovih platformi.
Globalna borba za osvajanje novih tržišta i generiranje novih trendova nastavlja se. Kina kao nova supersila na tom putu ne planira se zaustaviti, a Amerika ovaj uspon kineskih tehnoloških giganata sigurno neće nijemo gledati.