Prije nekoliko sedmica američki predsjednik Joe Biden naredio je deklasificiranje hiljada stranica, ukupno 7000 datoteka povezanih sa službenim istragama u vezi sa ubistvom Johna F. Kennedyja. Ovo nisu svi dokumenti za koje se očekivalo da će jednom zauvijek ugledati svjetlo dana jer se CIA jako trudila da neki od njih što duže ostanu pod oznakom tajno.

Do sada su se američka vlada i njezine agencije držale izjave da je Kennedyja ubio usamljeni ljevičar po imenu Lee Harvey Oswald koji je navodno pucao na predsjedničku povorku 22. novembra 1963. u Dallasu. Službeno nije bilo drugih osumnjičenih. Slučaj je zatvoren. Međutim, novi dokumenti koje je Biden objavio pokazuju da to nije tačno,

U memorandumu od 22. marta 1977. jasno stoji da je CIA istraživala moguće počinioce atentata među svojim redovima kada je posumnjala da je jedan od njezinih saradnika možda učestvovao u atentatu u Dallasu. Po prvi put saznajemo da je agent Agencije proveo istragu koja se fokusirala na zajednicu kubanskih prognanika na američkom tlu. Dokument koji je napisao Donald R. Heath Jr. pokazuje da je istrage CIA-e bile usredotočena na Kubance u Miamiju.

Health u svom izvještaju tvrdi da je razgovarao s kubanskim prognanicima koji su postali njegovi doušnici. Zanimljivo je napomenuti da, iako je službeni osumnjičenik za zločin, Lee Harvey Oswald, bio smatran simpatizerom Fidela Castra, istraga se u Miamiju usredotočila na anti-Castrovce. Rezultati istraga koje je CIA provodila u tom smislu nikada nisu javno objavljeni.

Prognanici protiv Castra surađivali su s CIA-om u nekim operacijama tokom hiljadu dana koliko je Kennedy bio na čelu Bijele kuće. Predsjednik je od svog prethodnika na dužnosti, Dwighta Eisenhowera, naslijedio niz prljavih ratnih operacija na Kubi s ciljem svrgavanja Castra. Iako se tome protivio, Kennedy je ipak odobrio pokušaj invazije na otok 1961. koji je završio neuspjehom u Zaljevu svinja.

Njegovo odbijanje da pošalje vojnu podršku antikastroistima u toj operaciji koju je pokrenula CIA Kubanciu mu nikad nisu oprostili, unatoč tome što je JFK javno preuzeo odgovornost za fijasko. Činjenicu da je Kennedy odbio vojno djelovati protiv Kube tokom takozvane raketne krize, najradikalniji Castrovi protivnici su doživjeli kao izdaju.

Health također navodi da su nakon atentata u Dallasu neki istražitelji FBI-a kontaktirali CIA-u u Miamiju raspitujući se o mogućem učešću kubanskih prognanika u ubistvu Kennedyja. Autor izvještaja tamo je nedugo nakon atentata razgovarao s dvojicom svojih doušnika, koje identificira s kodnim imenima AMING-3 i AMBLEAK-1, kako bi mu oni dali popis "svih kubanskih prognanika ili kubanskih Amerikanaca koje su smatrali sposobnim orkestrirati atentat na predsjednika Kennedyja kako bi se ubrzao oružani sukob između Kube i Sjedinjenih Država”.

Ta ista dva izvora dostavili su mu i imena kubanskih prognanika koji su imali dovoljno novca za finansiranje operacije poput one izvedene 22. novembra 1963. Ni danas se ne zna ko se pojavio na tim popisima, ta bi imena još uvijek mogla biti među dokumentima s kojih treba skinuti oznaku tajnosti ako ikad izađu na vidjelo.