Vjerovatno po prvi put u relativno kratkoj povijesti Bosna i Hercegovina imala je suficit u trgovini sa zemljama zone slobodne trgovine CEFTA. Naime, naš izvoz je u posmatranom periodu iznosio 1,70 milijardi maraka, što je za 67,3 % više nego u istom razdoblju 2021. godine, dok je uvoz iznosio 1,68 milijardi maraka, što je za 38,8 % više nego u istom razdoblju prethodne godine. Također, ni deficit u trgovini s državama članicama Evropske unije nije tako veliki, nešto manje od milijardu maraka, što i nije mnogo ako uzmemo u obzir obim izvoza i uvoza. Izvoz u zemlje EU je iznosio 6,7 milijardi maraka, što je za 39 % više nego u istom razdoblju 2021. godine, dok je uvoz iznosio 7,6 milijardi, 31,7 % više nego u istom razdoblju prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 87,6 %.

Naši najznačajniji vanjskotrgovinski partneri posljednjih godina su Hrvatska, Srbija, Italija i Njemačka. Ono što je bilo nezamislivo prije nekoliko godina, danas je realnost – a to je trgovinski disbalans uopće nije veliki kakav je bio ranije, bosanskohercegovačka privreda je uspjela stati na noge i deficit ili značajno smanjiti ili preokrenuti stvari u svoju korist - doći u suficit u trgovini s najznačajnijim trgovinskim partnerima.

Uzmimo za primjer 2015. godinu. Tada smo imali deficit u trgovini sa Hrvatskom veći od milijardu maraka. Naš izvoz u Hrvatsku iznosio je 945 miliona maraka, a uvoz iz Hrvatske 2,4 milijarde maraka. Danas, prema posljednjim podacima Agencije za statistiku izvoz u Hrvatsku iznosi 1,34 milijarde maraka, a uvoz 1,27 milijardi. Dakle, sada smo u suficitu u trgovini s Hrvatskom anuliravši 1,5 milijardi deficita u proteklih sedam godina.

S Italijom slika nije tako idilična, ali nije ni loša. Prije sedam godina deficit je iznosio nešto više od 200 miliona, danas je taj deficit još veći - oko 500 miliona maraka.

Trgovina sa Njemačkom posljednjih godina je klackalica, nekada je suficit na našoj strani, nekada na strani Njemačke. U 2015. godini feficit je iznosio oko 200 miliona maraka, a danas oko 100 miliona – izvoz u Njemačku ove godine u prvih šest mjeseci iznosi 1,33 milijarde, a uvoz iz Njemačke 1,43 milijarde maraka.

No, naš deficit u trgovini s razvijenim zemljama Evropske unije nikada nije bio tako velik, ali sa susjednim državama itekako jeste. Primjera radi, 2015. godine deficit u trgovini sa Srbijom iznosio je 1,3 milijarde maraka, a danas tek 250 miliona. Dakle, za pet godina skinuli smo milijardu maraka deficita. U 2015. godini izvoz u Srbiju je iznosio 816 miliona, a uvoz 2,13 milijardi, dok je u prvih šest mjeseci ove godine izvoz iznosio 1,2 milijarde, a uvoz 1,5 milijardi.

Vanjska trgovina nije usamljeni pozitivni ekonomski pokazatelj. Da stvari idu nabolje pokazuje i rast bruto društvenog proizvoda (BDP), koji je u 2021. godini nominalno veći za 12,8 % u odnosu na 2020. godinu, dok je realni rast iznosio 7,5 %. BDP po glavi stanovnika iznosio je 11.196 maraka ili 5.724 eura, odnosno 6.769 dolara.

Istovremeno, prosječne plate su znatno porasle tokom proteklih 12 mjeseci. Prosječna mjesečna isplaćena neto plata po zaposlenome u “pravnim osobama” u Bosni i Hercegovini za maj 2022. godine iznosila je 1.106 maraka, što je nominalni rast od 12,8% u odnosu na maj 2021.

U istom razdoblju, primjerice u Hrvatskoj, prosječna mjesečna neto plata po zaposlenom iznosila je 7.690 kuna (1.022 eura), što je realno niže za 2,3 procenta u odnosu na isti mjesec 2021, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Istina, plate u Hrvatskoj jesu dvostruko više nego u Bosni i Hercegovini, ali se pokazuje da je Bosna i Hercegovina otpornija na krizu. U svakom slučaju, statistika daje razloga za optimizam.