Predsjednik Stranke demokratske akcije Makedonije, Dželal Hodžić, koji je i zamjenik direktora Agencije za ostvarivanja prava manjebrojnih zajednica (AOPZ), bio je u radnoj posjeti Evropskom parlamentu u Bruxellesu.

Osim Hodžića, članovi delegacije iz Sjeverne Makedonije bili su Vlado Bučkovski, bivši premijer Sjeverne Makedonije Zarko Kamčev i Nenad Živković iz zajednice Hrvata u Sjevernoj Makedoniji.

Ostvareni su susreti sa nekoliko europarlamentarca kao što su Valetr Flego, Klemen Grošev i Ilhan Ćučuk koji pripadaju grupi liberala u Evropskom parlamentu. Osim njih, sastanku je prisustvovao  Tonino Picula iz grupacije socijalista i demokrata i Karlo Resler iz Evropske narodne stranke.

Hodžić je zatražio podršku za manjebrojne zajednije u Sjevernoj Makedoniji, kao i za realizaciju njihovih projekata i aktivnosti. Ubrzan je put Sjeverne Makedonije u EU nakon godina blokada. Sjeverna Makedonija  je u tom procesu uradila teške kompromise u ime svoje evropske i euroatlanske budućnosti.

“Manjebrojne zajednice su uvijek za evropske integracije, a to podrazumjeva više demokratije, slobode za sve građane i evropske vrijednosti u našem društvu.”- izjavio Hodžić.

Cilj Sjeverne Makedonije kao i drugih država Zapadnog Balkana je što brže članostvo u EU, a upravo Sjeverna Makedonija ima priliku da bude lider tog procesa.

“Uspješna evropska budućnost Sjeverne Makedonije i njen model ima potencijala postati pozitivna spirala u evropskim integracijama i izazovima na Zapadnom Balkanu i da do 2030. godine cijeli Zapadni Balkan bude dio EU“, poručuje Hodžić

Zajednice Hrvata, Bugara, Crnogoraca, Egipćana, Torbeša i Jevreja očekuju da postanu dio preambule makedonskog Ustava. Ovo je uslov da Sjeverna Makedonija nastavi pregovore sa Evropskom Unijom o njenom članstvu.

Bošnjačka zajednica u Sjevernoj Makedoniji je pozitivan primjer integracije u makedonskom društvu i ostvarivanja svojih prava što je urnek za druge narode kako da ostvare svoje strateške ciljeve i prava.

Ovo je već drugi zajednički sastanak u Bruxellesu predstavnika dva naroda što je izuzetno pozitivan primjer saradnje Bošnjaka i Hrvata. Dobri odnosi među manjinama su izuzetak na Balkanu gdje su uglavnom manjine politički faktor matične države kroz destrukcije ili su zapostavljene od vlasti jer žele očuvati svoju političku i kulturnu autonomiju.