Državni zavod za statistiku Sjeverne Makedonije krajem marta objavio je prve rezultate popisa stanovništva koji je realiziran u septembru prošle godine. Trideset godina od nezavisnosti i dvadeset od zadnjeg popisa u Sjevernoj Makedoniji živi ukupno 1. 836.713 stanovnika, što je smanjenje od 185.834 ili 9,2 posto u poređenju s popisom iz 2002. godine.

Prema popisu, 58,44 posto (64,17 posto 2002. godine) stanovnika jesu Makedonci, 24,30 posto (25,17 posto) Albanci, 3,86 posto Turci, 2,53 posto Romi, 1,30 posto Srbi, 0,87 posto Bošnjaci i 0,47 posto Vlasi.

U etničkom sastavu stanovništva Makedonije došlo je do smanjenja udjela dva najbrojnija naroda, a povećanje zastupljenosti manjina, što pokazuje veću političku i društvenu zrelost makedonskog društva.

Prema popisu, 61,38 posto stanovništva izjasnilo se da im je makedonski maternji jezik, 24,34 posto da govore albanski jezik, 3,41 posto turski, 1,73 posto romski, 0,85 posto bosanski, 0,61 posto srpski i 0,17 posto vlaški. Kad je u pitanju bosanski jezik, ovaj popis ima historijski značaj jer je kroz pripremu popisa zahvaljujući zalaganju dr. Zećira Ramčilovića, našeg jedinog zastupnika u Sobranju, ukinuta mogućnost izbora opcije “bošnjački jezik”. Upravo se kroz broj govornika bosanskog jezika pokazuje snaga ulaganja u identitet Bošnjaka u makedonskom društvu.

Kada je riječ o religijskoj pripadnosti, 46,14 posto jesu pravoslavci, 32,17 posto muslimani, a 0,37 posto katolici.

Popisano je ukupno 2.097.319 državljana, ali od toga 260.606 živi u inostranstvu. Upravo je pitanje metodologije popisivanja dijaspore, odnosno nerezidentnog stanovništva bio kamen spoticanja između Makedonaca i Albanaca. Popis je bio najavljen za mart prošle godine, ali je u zadnji čas pomjeren na septembar. Međutim, online popis dijaspore nije se prekidao, što je bio i uvjet albanske strane. Zbog toga je broj Albanaca, kad se uzme ukupno stanovništvo, iznad 30 posto, dok ih je u rezidentima manje za oko 1 posto.

Potrebno je napomenuti da je jedan dio Makedonaca pobornika desničarske politike bojkotirao popis pa su oni na “administrativni način” ubrojani u rezultate popisa, ali bez nacionalnog opredjeljenja, što u konačnici rezultate popisa dodatno usložnjava.

NIVELIRANI REZULTATI POPISA STANOVNIŠTVA

Historičar dr. Dean Azeski smatra da je iseljavanje oko 200.000 stanovnika iz Makedonije najveća katastrofa i veća šteta od svih međuetničkih sporova vezanih za popis.

“Rezultati popisa su, po mom mišljenju, nivelirani kako bi se zadovoljila albanska manjina, a da s druge strane se previše ne provocira makedonska većina. Albanski zahtjev je bio da se dijaspora uključi u popis, što nije po svjetskim standardima. To je razumljivo kad se kupuje mir u kući. Kad su popisom svi zadovoljni, onda rezultati nisu tačni. Popis je danas više političko, demografsko i ekonomsko pitanje jer stvarno stanje je poznato Ministarstvu unutrašnjih poslova, gdje svi građani dobivaju ličnu kartu i pasoš”, izjavio je za Stav dr. Azeski i dodaje da popis nije prouzrokovao incidente što su neki očekivali i priželjkivali jer je najjača desničarska makedonska stranka stavljena pod kontrolu Američke ambasade u Skoplju iako su slavili pobjedu Orbana.

Popis stanovništva u Makedoniji tradicionalno je više političko nego statističko pitanje, zbog čega nije bilo ranije dogovora političkih predstavnika dva najbrojnija naroda. Ulazak Makedonije u NATO, sporazum s Grčkom i realizacija popisa stanovništva 2021. godine najveći su uspjesi premijera Zaeva i njegove stranke.

“Bivši premijer Zaev je uradio seriju smjelih poteza koji dugoročno treba da osiguraju budućnost države. On je bio spreman sve to skupo da plati s vlastitom političkom karijerom. S druge strane, Evropska unija nije ispoštovala ni njegove ni žrtve čitavog makedonskog naroda koji je u ime evrointegracija se odrekao čak i vlastitog imena i historije. Tako da Bruxelles u vezi s Makedonijom daje loš primjer svima koji se bore za te evropske vrijednosti jer će na kraju biti ostavljeni na cjedilu”, zaključuje dr. Azeski.

Manjine u makedonskom društvu igraju sve veću ulogu i značaj u politici, što među njima podiže tenzije, podgrijavane pritiskom dva većinska naroda. Turci su treća nacionalna zajednica u Makedoniji čiji ekonomski, politički i kulturni utjecaj raste zahvaljujući podršci iz Turske.


Jasmin Redžepi

“Turska etnička zajednica je izjavila da neće prihvatiti popis ukoliko ih ne bude iznad 7 posto. To je bila njihova procjena, ali rezultati popisa su pokazali da ih je manje od 4 posto Da bi jedna zajednica bila faktor u Makedoniji, na državnom ili lokalnom nivou mora biti zastupljena iznad 20 posto jer je to preduvjet za dobivanje pravo da njen jezik bude službeni u gradovima ili opštinama”, pojašnjava Jasmin Redžepi, predsjednik organizacije LEGIS.

BOŠNJACI SU DIO MAKEDONSKOG USTAVA

Evropska komisija pozdravila je objavljivanje rezultata popisa stanovništva, naglašavajući njegovu važnost jer je Sjeverna Makedonija održala popis nakon 2002. godine.

Dželal Hodžić, predsjednik SDA Sjeverne Makedonije, podsjeća da je popis održan u teškoj atmosferi opterećenoj pandemijom i destruktivnim i populističkim politikama koje su pozivale na bojkot.


Dželal Hodžić

“Iz ugla bošnjačke zajednice možemo reći da rezultati pokazuju da je naš udio u blagom rastu, s 0.84 posto iz 2002. godine na 0.87 posto od rezidentnog stanovništva 2021. Isti je procenat kada se uračuna dijaspora. Naše najveće zadovoljstvo jeste činjenica da se 0.85 posto stanovništva izjasnilo da im je bosanski maternji jezik. Na popisu stanovništva 2002. godine pola bošnjačke populacije upisalo je pogrešno maternji jezik”, kaže za Stav Hodžić.

“Ovaj popis će biti baza da SDA Makedonije kreira svoje politike na srednjem i dugom roku, prvenstveno kroz očuvanje našeg identiteta i naših prijedloga politika za razvoj makedonskog multikulturnog društva. Poseban akcent u budućnosti se treba staviti na obrazovanje na bosanskom jeziku, kao i pravičnu zastupljenost Bošnjaka u administraciji na svim nivoima”, smatra predsjednik SDA Sjeverne Makedonije Hodžić.

Za povećanje zastupljenosti bosanskog jezika u obrazovanju naša zajednica trebat će znatno veću podršku nadležnih institucija iz Sarajeva jer su im kapaciteti ograničeni.

“SDA Makedonije je stranka koja je afirmirala termin Bošnjak i bosanski jezik u Makedoniji još na popisu 1994. godine. U tom periodu politički oponenti SDA Makedonije pozivali su da se Bošnjaci deklariraju kao muslimani s velikim 'M', a danas politički protivnici SDA Makedonije s populističkim reakcijama na rezultate popisa stanovništva svrstavaju se sa strankama koje imaju antievropsku i anti-NATO orijentaciju, kako bi podigli etničke tenzije u makedonskom društvu. Ispravne politike SDA Makedonije iz 90-tih godina bile su preduvjet da bošnjačka zajednica postane dio preambule Ustava u 2001. godini i tako zaokruži svoju integraciju u društvu”, zaključuje Hodžić.

NAJVEĆI USPJEH JESTE AFIRMACIJA BOSANSKOG JEZIKA

Bošnjački NVO sektor, aktivisti i političari djelovali su kroz Koordinaciju, koja je organizirala kampanju pred popis stanovništva.

“Kampanja Koordinacije bošnjačkih NVO, gdje sam bio jedan od koordinatora, protekla je u skladu s uslovima koje je zdravstvena situacija dozvoljavala. Imali smo puno aktivnosti, konferencija, tribina, neke uživo, a neke online. Ono za šta možemo žaliti jeste to što zdravstveni protokoli nisu dozvoljavali nikakva okupljanja pa nismo uspjeli posjetiti sva mjesta gdje žive Bošnjaci i prenijeti poruke Koordinacije, ali su svakako obuhvaćeni na neki način”, kaže za Stav Adelaid Karišik i dodaje da jedan od problema koji je nastao tokom popisivanja jeste da je dosta Bošnjaka ostalo van procesa popisivanja.


Adelaid Karišik

Ovaj popis je donio metodološku promjenu kada je u pitanju bosanski jezik jer opcija bošnjačkog jezika nije bila moguća, a broj Bošnjaka i govornika bosanskog se poklapa. Takav rezultat poziva na veću odgovornost predstavnike Bošnjaka u Makedoniji i institucije u domovini da ulože više truda u povećanje zastupljenosti bosanskog jezika.

“Najveća pobjeda Bošnjaka na ovom popisu jeste naša dugogodišnja bitka da se otkloni greška koja nam se provlači kroz popise i institucije, a to je nazivanje našeg maternjeg bosanskog jezika 'bošnjačkim'. Ovim popisom je, nadamo se, završeno s tom borbom, brojevi jasno pokazuju da u Republici Sjevernoj Makedoniji žive Bošnjaci kojima je maternji jezik bosanski i od sad pa nadalje neće više niko imati opravdanja za greške”, zaključuje Karišik.

TORBEŠKO PITANJE I DALJE OTVORENO

Bošnjački sabor u opkoljenom Sarajevu imao je dalekosežne posljedice na Bošnjake u domovinskim zemljama jer nije postojao kapacitet institucija i medija da se ta historijska odluka sprovede na terenu. Zbog toga je i dalje zastupljeno deklariranje jednog djela Bošnjaka s velikim “M”. Kad su u pitanju Bošnjaci u Makedoniji, postoje tri etnološke osnove formiranja zajednice. Naime, osjećaj pripadnosti Bošnjacima je najizraženiji kod onih koji su se zadnji doselili u Makedoniju, a to su Bošnjaci iz Sandžaka, dok je osjećaj identiteta najslabije izražen kod onog dijela Bošnjaka koji se u Makedoniju doselio kao posljedica austrougarske okupacije Bosne te širenja Crne Gore na staru Hercegovinu i južni Sandžak. Treći dio Bošnjaka je etnički vezan za Goru kao regionalnu pripadnost, a njih u Makedoniji tradicionalno označavaju terminom Torbeši. Kada uporedimo rezultate popisa iz 1981. i 1991. godine te procjene pojedinih analitičara, stvarni broj Bošnjaka u Makedoniji je između 50.000 i 60.000.

Na popisu stanovništva u Makedoniji 1994. godine bilo je 15.315 Muslimana i 7.244 Bošnjaka, dok je 2002. bilo 17.018 Bošnjaka (+235 posto) i 2.553 Muslimana (-83 posto). Na ovom popisu Muslimana ima 1.187, Muslimana-Makedonaca 455, Goranaca 148.

U protekla tri desetljeća Bosna i Hercegovina i Bošnjaci nisu uspjeli ostvariti institucionalnu snagu kroz koju bi oko 40.000 “Muslimana” iz 1981. godine zadržali u svom okrilju. Priliku su u najvećoj mjeri iskoristili Turci, koji su na svoju stranu pridobili najviše Torbeša, dok se jedan dio prelio u Albance, a treći u “makedonske muslimane”.

Kad je u pitanju ova tematika, Bošnjaci ne spadaju u narode koji će nametati drugima svoj identitet, ali izgleda da imaju samoponištavajuću sklonost da određenim grupama negiraju pripadnost bošnjaštvu, što je svakako pokazatelj nezrelosti. Rezultati ovog popisa pokazuju da u Makedoniji živi 4.174 Torbeša, što otkriva svu težinu njihovog identitetskog lutanja.

“Što se Torbeša tiče, broj popisanih kao takav je neznatan, iako je bilo moguće da se izjasne. To znači da nisu svi svjesni i uvjereni da se tako popišu, te da su se za njihove odgovore otimale ostale etničke zajednice, kako je to u prošlosti i bila praksa. Pa tako, dosta njihovih sela se pišu kao Turci ili Albanci, što otvara dugoročni problem u obrazovanju jer njihova djeca u kući ne govore te jezike”, pojašnjava Jasmin Redžepi, predsjednik organizacije LEGIS.

Historija deklariranja muslimanskog stanovništva kao Turci u Sandžaku, na Kosovu i u Makedoniji u prošlom stoljeću bilo je traumatično iskustvo ugrožene manjine koja se na taj način pripremala za iseljavanja. Zadnjih decenija ova pojava ima više ekonomsku i političku pozadinu. Slično je stanje u Grčkoj, gdje se veći dio Pomaka deklarira kao Turci i tako lakše ostvaruju svoja prava i interese.

Između Bošnjačkog sabora i popisa stanovništva 1994. godine Bošnjaci u Makedoniji su preživjeli unutrašnji sukob oko identiteta koji se najviše osjetio kroz SDA. Jedan dio članstva je bio i dalje za odrednicu veliko “M”, ali je prevagnula ideja obnove historijskog imena Bošnjak. Nažalost, došlo je do polarizacije između “Muslimana”, tj. Torbeša i Bošnjaka, a najveća šteta je učinjena kroz odbacivanje onih Bošnjaka koji nisu porijeklom iz Sandžaka, čega se posljedice u Makedoniji, ali i na Kosovu i dalje osjete.

Odrednicu makedonski muslimani lansirala je makedonska vlast početkom 90-tih kako bi povećala procentualnu zastupljenost Makedonaca.

Mustafa Balje, bošnjački književnik s Kosova, procjenjuje da je broj Bošnjaka u Makedoniji preko 50.000 jer se mnogo Bošnjaka prelilo u druge narode – od Makedonaca preko Turaka do Albanaca. “Nažalost, tokom 90-tih godina jedan dio funkcionera SDA je sprečavao izjašnjavanje Torbeša kao Bošnjaka iz straha da se ugrozi osnovna bošnjačka baza koja je iz Sandžaka. Takva dešavanja su unijela razdor i podjele čije posljedice vidimo i kroz ovaj popis stanovništva”, smatra Balje.


Mustafa Balje

Popis stanovništva će se ove ili naredne godine održati i na Kosovu, a Balje smatra da će se osjetiti određene refleksije od rezultata makedonskog popisa.

“Naša su nastojanja da sačuvamo broj od oko 28.000 Bošnjaka na Kosovu. Mi imamo relaksiranije odnose na Kosovu bez obzira na to što smo podijeljeni na dvije zajednice. Moj je apel našim predstavnicima da traže veći broj Bošnjaka popisivača na terenu gdje živi naša zajednica, što nije bila ranije praksa. Ključno je pitanje opstanka školstva na bosanskom jeziku i pomoć institucija iz Sarajeva”, poručuje Balje.