Cijena plina ostat će visoka do 2025. godine

Moramo se pripremiti na život sa vrtoglavo visokom cijenom plina. Međunarodna agencija za energiju (IEA), u svom tromjesečnom izvještaju o plinu objavljenom ovog utorka, navodi da će cijena ovog goriva ostati na vrlo visokom nivou najmanje do 2025. godine. Predviđa se čak trostruko viša cijena od one koja je bila na tržištu prije izbijanja pandemije.

I premda bi se u sljedeće tri godine nivo trebao sniziti, osnovni scenario do 2025. sugerira da ćemo i dalje nastaviti tri puta iznad onoga što se plaćalo prije dolaska covida. Trenutne rekordne cijene i prekidi u opskrbi štete reputaciji prirodnog plina kao pouzdanog i pristupačnog izvora energije.

Tržište je neuravnoteženo zbog uticaja rata u Ukrajini, ali ga vuče natrag i smanjenje investicija iz prošlog desetljeća, čime tržište više proživljava krizu ponude nego potražnje. Zapravo, u svojoj je studiji Međunarodna agencija za energiju revidirala svoje prethodne globalne prognoze o potrošnji plina prema dolje za 60 %: ove će godine pasti za 0,5 %, a od 2023. počet će se oporavljati kako bi 2025. dosegnula stopu rasta od 1,5 %, sporije od očekivanog.

Što se tiče Evrope, gdje su cijene rekordno visoke, pad potražnje za plinom bit će izraženiji. Ove će godine pasti za 9%, a u 2025. ostat će ispod nivoa prije covida iz 2019.

EU se zalaže za smanjenje svoje ovisnosti o ruskom plinu. Agencija vjeruje da će uspjeti, ali samo djelimično, jer njezin osnovni scenario procjenjuje da će Evropa smanjiti kupovinu ruskog plina za oko 55% između 2021. i 2025. Postotak bi mogao porasti do 75% ako Moskva konačno odluči još više zatvoriti slavine i bez plinovoda Sjeverni tok koji napaja Njemačku. Kako bi ponovo uspostavila ravnotežu na svom tržištu, EU se sve više kladi na LNG, ukapljeni prirodni plin koji se prevozi brodovima, koji je skuplji i treba mu više vremena da stigne.

Ali njegov doprinos neće biti dovoljan da nadoknadi gubitak ruskog plina, pa će Evropa morati posegnuti za drugim alatima, poput smanjenja potrošnje ili ulaganja u obnovljive izvore energije. Simbolično, juni je bio prvi mjesec u kojem je evropski uvoz LNG-a iz SAD-a s gotovo 5000 miliona kubika premašio kupovinu ruskog plina.

Jedna stvar koju treba imati na umu u izvještaju IEA-e jest da je u drugom tromjesečju EU gotovo nadoknadila deficit u zalihama plina.

I dok je plin u centru pažnje, glavnina sirovina se, s druge strane, povlači na tržištima jer predviđaju rizike sve izglednije recesije ove godine.

Posebno je takva situacija sa industrijskim materijalima koji se široko koriste, od izgradnje do novih električnih vozila. Tako se bakar, koji se naširoko smatra ekonomskim barometrom, trguje ispod 8000 dolara po toni, što je njegova najniža cijena od decembra 2020. godine a čelik, cink, platina i aluminij zabilježili su negativne brojke ovog utorka.