Maersk, kompanija čija je glavna djelatnost transport kontejnera natovarenih odjećom, igračkama, namještajem, biciklima ili elektroničkim uređajima s jednog kraja svijeta na drugi koji kasnije stižu u naše domove, upravo je oborila historijski rekord danskog društva. Više od 27 milijardi eura zarađenih u 2022. čine ih jednom od najprofitabilnijih evropskih kompanija, odmah iza nekih naftnih divova.
Firma koja transportuje jedan od svakih šest kontejnera koji putuju morima, prošle je godine mogla generirati oko tri miliona profita svakog sata. To je iznos veći od onog koji su imale neke velike evropske banke zajedno. Paradoks je da je bilans uspjeha isplovio punim kapacitetom zahvaljujući problemima u opskrbnim lancima koji su nanijeli toliku štetu na Zapadu. Odnosno, što gore, to bolje.
Eksplozija potražnje nakon jenjavanja pandemije te borba brendova za mjesto u kontejnerima podigli su vozarine na neviđene cijene. Sve što je plutalo moglo se upotrijebiti. I da bude vrlo unosno. Danci kažu kako je bilo čak i proizvođača automobila koji su očajnički željeli premjestiti svoje dijelove pa su zato plaćali transport u rashladnim spremnicima, jedinim dostupnim koji se obično koriste za skladištenje hrane.
Maersk nije učinio ništa više od onoga što obično radi. Nisu poduzeli velike inovacije niti dramatično povećali svoju flotu od više od 700 kontejnerskih brodova. Sve su im na pladnju dali mjeseci i mjeseci gužve u lukama, neka uska grla koja su budila strah na Zapadu od nestašica. Odgovor kompanija na taj strah potakao je spiralu: nakupii više zaliha kako ne bi police bile prazne zbog kašnjenja u dolasku njihovih kontejnera. To je značilo više brodova, više narudžbi.
Čim su njihovi rezultati postali poznati, u Danskoj se povela polemika: Kako je moguće da je najprofitabilnija kompanija u zemlji 2021. platila porez u iznosu od 3,7% svoje dobiti, a 2022. 3%? Maersk tvrdi da njegovo oporezivanje nije vezano za ono što zaradi, već za druge kriterije kao što je godišnji porez koji plaća na tonažu flote. Stabilnost koja se okreće protiv njih u godinama kada trpe gubitke, ali im jasno ide u korist u vrlo profitabilnim godinama. Iz Maerska također upozoravaju da bi, ako se oporezivanje pooštri, mogli izgubiti konkurentnost protiv rivala poput Cosca, kojeg podupire kineska vlada.
Zbog ogromne zarade u kompaniji su se odlučili na restruktuiranje i širenje djelatnosti. Prestaju biti konvencionalna brodarska kompanija postaju i logističari. Prelaze s modela prevoza robe od luke do luke na model prevoza robe od vrata do vrata. Zbog gtoga su kupili kompanije za e-trgovinu, kupili su i na stotine električnih kamiona te proširili svoj kapacitet novim skladištima i servisnim centrima za distribuciju.
Diverzifikacija je izabrana između ostalog i jer Maersk očekuje da će se globalna trgovina ove godine smanjiti za čak 2,5% u najgorem scenariju. A njihova će zarada pasti na između dvije i pet milijardi. Nijedna brodarska kompanija nije pošteđena kolapsa vozarina nakon dvije zlatne godine, usred znatno slabije potražnje zbog straha od recesije, velikih zaliha kompanija koje su prošle godine dale veće narudžbe od uobičajenih i zbog veće potrošnje na usluge u odnosu na robu s ponovnim otvaranjem ekonomije.
