Izbijanje nasilja između Jevreja i izraelskih Arapa proširilo se na većinu gradova u kojima živi palestinska populacija, usred otvorenog sukoba između vojske i milicija u Gazi. Izraelska vlada je u četvrtak naredila mobilizaciju još 10 rezervnih jedinica granične policije nakon vala napada noževima i pokušaja linča u srijedu navečer.
Od srijede u gradu Lod (15 kilometara južno od Tel Aviva) proglašeno je vanredno stanje, nakon što je tamošnja sinagoga izgorjela tokom nereda. Scene nasilja, u nekim slučajevima snimljene televizijskim kamerama uživo, uticale su na izraelsko društvo. Predsjednik Izraela Reuven Rivlin pozvao je čelnike obje zajednice da ublaže napetost koja vlada među dvjema nacionalnim zajednicama.
Najozbiljniji incidenti zabilježeni su u Bat Yamu (10 kilometara južno od Tel Aviva), gdje je arapskog vozača grupa Jevreja izvukla i bacila na zemlju, mlatila ga i udarala nogama teško ga ozlijedivši. Slična epizoda viđena je u sjevernom primorskom gradu Acre, gdje su mladi Arapi kamenovali Jevreja prije nego što su ga pretukli do nesvijesti.
U Um el Fahmu i Tamri (sjever) zabilježeni su neredi s napadima bodežima na policajca i Jevreja. U Jeruzalemu je mladi Arap izboden nožem na glavnoj tržnici Mahane Yehuda. Nasilje je već pojačalo mržnju u velikim gradovima poput Nazareta, u Galileji ili Jaffi, na južnoj periferiji Tel Aviva.
Čelnik stranke Arapska ujedinjena lista Mansur Abbas osudio je sukobe između Arapa i Židova i pozvao sve političke grupe te lokalne i vjerske vođe da interveniraju kako bi "zaustavili val nasilja i ludila". Deseci vozila izgorjeli su u Lodu i drugim gradovima, kao i komercijalni prostori, poput restorana u Acreu.
Vanredno stanje u Lodu prvo je na snazi u gradu s arapskim stanovništvom od 1966. Do tada su Palestinci koji su ostali na teritoriju Izraela nakon njegovog rođenja kao države 1948. godine bili pod režimom iznimke pod vojnom kontrolom.
Do izbijanja sukoba u takozvanih mješovitim gradovima došlo je nakon pucnjave na mladog Arapa, koja se dogodila u ponedjeljak u tučnjavi između grupe jevrejskih ekstremista i mladih arapskih radikala u Lodu. "Potpuno smo izgubili kontrolu nad situacijom", priznao je gradonačelnik tog grada Yair Revivo nakon što je narušen krhki suživot dviju zajednica.
Protesti koji su izbili u utorak navečer, nakon dženaze mladića, također su odraz nelagode petine stanovništva zemlje, palestinske manjine izraelske nacionalnosti, koja se još uvijek smatra državljanima drugog reda.
Diskriminacija se pogoršala od izglasavanja takozvanog Zakona jevrejske nacionalne države, koji je 2018. priznao pravo nacionalnog samoodređenja samo za Jevreje, a arapski jezik se od tada prestalo smatrati su-službenim jezikom.
U sukobima su mladi Arapi također pokazali solidarnost s Palestincima iz Jeruzalema i pojasa Gaze s istom nacionalnom zastavom. Unatoč masovnom raspoređivanju policije i noćnom policijskom satu nametnutom u Lodu, neredi su se proširili. Nakon eksplozije nasilja u jeruzalemskoj džamiji Al Aqsa prošlog petka, koja je izazvala demonstracije solidarnosti u izraelskim arapskim gradovima, ofanziva vojske na palestinski pojas Gaze, započeta u ponedjeljak, pogoršala je stanje među Arapima Izraela i jevrejskim stanovništvom, uplašenim neselektivnim lansiranjem stotina raketa od strane islamskih milicija enklave.
Izraelski Arapi, koji čine oko 20 posto stanovništva, državljani su Izraela za razliku od njihove palestinske braće na Zapadnoj obali i u pojasu Gaze. Ali Izrael se tokom godina uglavnom prema njima ponašao kao prema građanima drugog reda, uskraćujući im ključne resurse i nedovoljno finansirajući te zajednice.
Političke stranke koje predstavljaju zajednicu obično imaju malo moći u izraelskoj politici, nesklone pristupanju vladama jevrejske države. Činilo se da se taj trend mijenja posljednjih mjeseci.
Ujedinjena arapska lista (UAL), vodila je kampanju uoči općih izbora u martu obećavajući da će sudjelovati u izraelskoj koalicijskoj politici kako bi osigurala dugo potrebnu budžetsku podršku, stambene dozvole i poboljšanja infrastrukture. Ali Netanyahuovi krajnje desni saveznici stavili su veto na svaku saradnju sa strankom koju predvode Arapi.
Abbas je zatim svoju podršku preusmjerio na antinetanyahuovsku koaliciju, mješavinu stranaka s desne, lijeve strane i centra ujedinjene gotovo isključivo njihovim zajedničkim ciljem svrgavanja dugogodišnjeg premijera. Koalicijski razgovori između Abasa i opozicijskih čelnika išli su dobro sve do izbijanja neprijateljstava ovih dana.
Abbas je obustavio pregovore, iako je rekao da je to samo privremeno.
Desničarski komentatori iskoristili su odmah situaciju kako bi zaradili političke bodove retorički pitajući kako je moguće sjediti u vladi uz podršku takvih "izdajnika". Lijevi komentatori smatrali su da je vrijeme posljednjeg sukoba prikladno izabrano za Netanyahua - baš kad su se njegovi protivnici u parlamentu spremali potpisati koalicijski sporazum kojim bi se okončala njegova dugogodišnji premijerski mandat.
