Nedavno održani lokalni izbori u Sjevernoj Makedoniji otvorili su novo poglavlje nestabilnosti i krize čije se konačno rješenje ne nazire. Pobjeda opozicije na izborima i podjele u Vladi učinili su period nakon okončanja drugog kruga uzbudljivijim od samih oktobarskih izbora.
Ishitreno davanje ostavke Zorana Zaeva na premijersku poziciju i lidersku u SDSM-u od 31. oktobra bio je dodatni povod za pokušaje preslagivanja odnosa u Sobranju, prvenstveno kroz borbu unutar albanskog tabora. Težinu stanja u kojem se nalazi ova zemlja napokon je prepoznala međunarodna zajednica, što se odrazilo i na neusvajanje ostavke Zaeva od organa stranke. Najava da bi Sjeverna Makedonija mogla dobiti u decembru datum početka pregovora za članstvo u EU jeste nova, a možda i zadnja prilika Zaeva da premosti blokadu od strane Bugarske.
O trenutnim političkim odnosima u Sjevernoj Makedoniji, turbulencijama u opoziciji i vlasti, izborima te položaju Bošnjaka razgovaramo s dr. Zećirom Ramčilovićem, bošnjačkim zastupnikom u Sobranju koji radi u Historijskom institutu Sjeverne Makedonije.
STAV: Šta su uzroci rezultata lokalnih izbora, koji su izgleda iznenadili i pobjednike i gubitnike?
RAMČILOVIĆ: Lokalni izbori jesu značajan pokazatelj za određene promjene u društveno-političkim odnosima, ali ipak prije svega one se tiču lokalnih politika. Pored ostalog, ljudi više glasaju za ličnost, nego za političku stranku. I sami kvalitet kandidata za gradonačelnike i savjetničke liste imao je primaran utjecaj u manjim općinama. S druge strane, postoji i razočarenje kod građana od vlasti, što govore i rezultati u velikim gradovima, kao što je pobjeda opozicije u glavnom gradu Skoplju. Tako da više je razloga za promjene na lokalnom nivou.
Izbori su održani kada je, kao i u cijelom svijetu, zbog pandemije osjetna ekonomska kriza, povećanje cijena osnovnih proizvoda, energenata i drugih oblika krize, koji su opći svjetski problem, ali su i posljedica visokih očekivanja građana nakon rješavanja spora s Grčkom, NATO članstvom i onda prolongiranje početka pregovara s EU zbog neprincipijelnih zahtjeva Bugarske. Sve je to imalo utjecaj da dobar dio građana koji podržavaju progresivne politike i vizionarski pogled i rad premijera Zorana Zaeva ostane kući na dan izbora.
Ono što je mene kao zastupnika u Skupštini koji je dio parlamentarne većine iznenadilo jeste ostavka Zaeva na premijersku poziciju u Vladi i na predsjedničkoj funkciji u SDSM-u s obzirom na to da je riječ o lokalnim izborima na kojima se nije glasalo o nacionalnim politikama, bez obzira na to što su i one imale utjecaj. Na sreću, stranački organi SDSM-a nisu potvrdili njegovu ostavku i uz analize i veliki pritisak na premijera ostavka je odložena do daljnjeg, tačnije do očuvanja parlamentarne većine i stabilizacije političkog stanja u državi. Veliki utjecaj je imala i međunarodna zajednica, koja je otvoreno dala podršku premijeru Zaevu uz obećanje da, ako ostane ista Vlada, EU će konačno započeti progovore sa Sjevernom Makedonijom, a nesporazumi s Bugarskom će se rješavati tokom pregovora za članstvo. Odlaganje ostavke Zorana Zaeva desilo se samo dva dana prije sjednice o nepovjerenju Vlade. Proevropska budućnost i Vlada s premijerom Zaevom je direktno utjecala da opozicija, koja je prethodno obezbjedila većinu za pad Vlade, ne uspije da očuva većinu.
STAV: Jedna od odlika političke scene u Sjevernoj Makedoniji jeste promjena raspoloženja glasača u izbornim ciklusima. Da li bi u slučaju prijevremenih parlamentarnih izbora došlo do promjene raspoloženja glasača, odnosno promjene vlasti?
RAMČILOVIĆ: Promjena raspoloženja glasača u izbornim ciklusima jeste odlika svih demokratskih društava, ali to je sada još izraženije jer se ljudi više ne prisiljavaju ili ucjenjuju od vlasti da izađu i za koga da glasaju. Postoji i doza razočarenja kod neopredijeljenih glasača, a oni u Sjevernoj Makedoniji uvijek odlučuju ko će biti pobjednik na izborima. Moram reći da nije bio očekivan ovakav rezultat prema kojem su polovinu općina i grad Skoplje osvojili kandidati VMRO-DPMNE.
Što se tiče parlamentarnih izbora, smatram da, kada god budu, i da budu ubrzo, što bi se odrazilo loše na državu i građane, ili poslije godinu, ni vladajuća SDSM, čiji sam dio parlamentarne većine, ni opoziciona VMRO-DPMNE ne mogu ostvariti značajniju razliku u poslaničkim mjestima jer će nova Vlada najviše zavisiti od njenog koalicionog kapaciteta, prije svega s albanskim strankama, a zatim i s predstavnicima manje brojnijih naroda, gdje je SDSM zbog svoje otvorenosti i građanskog principa djelovanja u mnogo boljoj situaciji od zatvorene i nacionalističke VMRO-DPMNE. To se vidjelo i sada, kada na krilima uspjeha na lokalnim izborima i izlaskom albanske stranke BESA iz parlamentarne većine nisu uspjeli da obore Vladu. U koaliciji koju predvodi VMRO-DPMNE ima samo jedan zastupnik srpske nacionalnosti, dok se u koaliciji koju predvodi SDSM nalaze svi ostali narodi koji žive u Sjevernoj Makedoniji.
STAV: Kakav je Vaš stav o novonastaloj situaciji i preraspodjeli snaga u Sobranju?
RAMČILOVIĆ: Na početku smo imali neprincipijelni stav stranke etničkih Albanaca BESA jer oni nisu samostalno nastupili na prošlogodišnjim parlamentarnim izborima već su bili dio predizborne koalicije sa SDSM-om. I pored određenih nesuglasica u koaliciji, prije svega s većinskom albanskom strankom DUI i direktnog sučeljavanja za određene općine, njihova odluka je bila ishitrena i ne postoji veći ili strateški cilj koji bi taj čin opravdao.
Nasreću, vrlo kratko je djelovala nova koalicija u kojoj su bili antizapadni blok Levica i VMRO-DPMNE i prozapadni blok albanskih stranaka AA i BESA. Pod logistikom VMRO-DPMNE je bio upad u Sobranje i u kojem je najviše stradao i jedva živ ostao predsjednik Alijanse Zijadin Sela. VMRO-DPMNE samo deklarativno podržava prozapadni kurs Sjeverne Makedonije. U ovoj koaliciji trebali su biti lideri koji su podijelili BESU uz mnogo tenzija, Gaši, predsjednik Alternative, i Kasami, predsjednik BESE. S druge strane je Levica, koja ne priznaje Zakon o upotrebi albanskog jezika i traži povlačenje priznanja Kosova, ne priznaje Prespanski sporazum, te je za izlazak Sjeverne Makedonije iz NATO saveza.
Zbog navedenog, nije bilo za očekivati da se održi ovakav savez duže od nekoliko dana. Prije izbora, od 120 zastupnika, parlamentarna većina je funkcionirala sa samo 62 zastupnika. Izlaskom BESE, koja ima 3 zastupnika, nova opozicija imala je potrebnih 61 glas i dostavila je prijedlog o glasanju nepovjerenja Vladi. Sjednica je bila zakazana, a tih nekoliko dana su samo potvrdili da je nova većina neodrživa. Postavljalo se pitanje šta dalje jer ništa nije bilo izvjesno, niti nova Vlada niti novi izbori. U ovom kritičnom periodu kada je neophodna stabilnost, ono što je najmanje potrebno našoj državi je neizvjesnost. Sjednica o nepovjerenju Vlade zbog nedostatka kvoruma nije ni započela, a premijer Zaev vrši intenzivne pregovore sa svim proevropskim snagama u Skupštini za okrupljavanje parlamentarne većine što je i vrlo izvjesno. Uz dobijanje datuma za početak pregovora stvari će se dodatno stabilizirati, a vrlo je i vjerovatno da u tom slučaju i Zoran Zaev povući ostavku. Sjeverna Makedonija nakon neizvjesnog raskršća nastavlja put prema ostvarivanju drugog strateškog cilja, nakon NATO članstva, pregovori za članstvo u EU.
STAV: Ove godine obilježena je 20. godišnjica Ohridskog sporazuma, čime je zaustavljen sukob te su Albanci i manjine dobili svoja prava. Kako ocjenjujete ovaj sporazum s 20 godina vremenske distance i koliko je on u praksi proveden?
RAMČILOVIĆ: Ohridski sporazum je označio kraj konflikta koji je mogao prerasti u građanski rat sa strašnim posljedicama, ali je u godinama nakon njegova potpisivanja stabilizovao međuetničke odnose u Makedoniji. Iako u početku niko nije bio potpuno zadovoljan, danas je on priznat od svih relevantnih faktora i predstavlja jedan od stubova na kojima počiva makedonsko društvo. U najvećem dijelu je i institucionalno proveden, ali ono što je jako bitno jeste što njegov duh i vizija postoji i predstavlja vjetar u leđa ka izgradnji jednakosti u društvu za sve. Kao Bošnjak, ali i ostali manje brojniji narodi, imao sam osjećaj da se on sprovodi samo za unapređenje prava Albanaca, i tako je i bilo u početku jer se po pitanju Albanaca zbog njihove političke moći ono što je bilo na papiru mnogo brže implementiralo. Nesporna činjenica jeste da se posljednjih godina implementirao sporazum u pogledu upotrebe bosanskog jezika, obrazovanja na maternjem jeziku, pravične zastupljenosti u administraciji i dr., a time je i položaj Bošnjaka na još boljem nivou, čemu sam i svojim angažmanom dao značajan doprinos. Ovo se odnosi i na druge manje brojnije narode. Svi su dobili, a time i država, a da niko nije izgubio.
STAV: Sjevernu Makedoniju okružuju četiri velikodržavničke ideologije, među kojima je Bugarska kao trenutna prepreka na evropskom putu. S druge strane, inertnost administracije Evropske unije prema Zapadnom Balkanu najviše je koštala Makedoniju. Ima li Sjeverna Makedonija alternativu za EU?
RAMČILOVIĆ: Od samostalnosti do danas postoji čvrsto opredjeljenje i podrška građana za integraciju u NATO i EU. Ovaj strateški cilj je i više nego ispravan jer je i naše društvo vezano za Evropu u svakom segmentu življenja, a geografski i prirodno je dio Evrope. Sistem i principi na kojima počiva EU su nam više nego neophodni kako bismo imali pravnu državu, efektivno sudstvo i institucije, manje korupcije i kriminala, a time i razvoj ekonomije, boljeg obrazovanja, zdravstva i životne sredine.
NATO, s druge strane, najmoćnija je vojno-politička i sigurnosna organizacija koja je neophodna našoj još krhkoj i mladoj demokratiji i državi kako bismo održali sigurnost. Tako da ja ne vidim alternativu za EU, a na tom putu eventualno od koristi nam može biti bolja regionalna saradnja.
Koliko god da smatramo da je EU zbog svog načina funkcionisanja i donošenje odluka nepravedna prema Sjevernoj Makedoniji, ne smijemo posustati i moramo raditi, ali i tražiti rješenja sa svojim evropskim partnerima, uključujući tu i nerealne, pa čak i uvredljive zahtjeve Bugarske.
STAV: Bošnjaci u Sjevernoj Makedoniju uživaju dobar ustavni položaj i čini se da izvan Bosne i Hercegovine Bošnjaci imaju najbolja prava upravo u Makedoniji. Koliko su Bošnjaci uspjeli realizirati Ustavom zagarantirana prava na lokalnom nivou?
RAMČILOVIĆ: Pitanje koje se najčešće postavlja i za koje je potrebno puno vremena da se odgovori. Tačno je da Bošnjaci u Sjevernoj Makedoniji imaju izuzetno visoka prava, ali mislim da najbolja prava imaju Bošnjaci Kosova, jer pored ostalog, Bošnjaci na Kosovu imaju zagarantovana mjesta u Skupštini, što im daje veću političku moć koja se direktno pozitivno odražava na bošnjački narod.
Kada ste pomenuli ustavni položaj, moram napomenuti da mi ove godine obilježavamo i 20 godina ustavotvornosti kao rezultat ustavnih promjena nakon Ohridskog sporazuma, odnosno potvrde za vjekovno prisustvo i doprinos generacija Bošnjaka u borbi za uspostavljanje slobodne i nezavisne države. Najveći dio onog što je posljedica tog historijskog čina jeste u najvećoj mjeri implementirano. Poput prava obrazovanja na bosanskom jeziku, a u školama gdje je manji broj učenika Bošnjaka izučava se predmet Jezik i kultura Bošnjaka. Nažalost, u mnogim školama gdje su većina učenika Bošnjaci njihovi roditelji ne razumiju značaj izučavanja nastave na maternjem jeziku za stjecanje znanja i pravilan razvoj djeteta, već smatraju da je dovoljan jedan predmet Jezik i kultura Bošnjaka, a nastavu i dalje prate uglavnom na makedonskom jeziku. U pet općina bosanski je službeni jezik, a bošnjačka zastava se vihori ispred dvije općine. Obilježavaju se praznici, značajni datumi i historijske ličnosti. Uvijek je borba za poboljšanje infrastrukture i uslova života, a nekad u tom pravcu više ima utjecaja gradonačelnik kao čovjek, a manje kao stranka ili etnička pripadnost.
Najveći problem jeste implementacija pravične zastupljenosti u administraciji, koja za razliku od izgradnje infrastrukture vrlo često zavisi od etničke i partijske pripadnosti vlasti, ali i angažmana općinskih vijećnika jer ih imamo u svim općinama gdje žive Bošnjaci.
S druge strane, sve je veći broj privrednika Bošnjaka koji su značajni za zapošljavanje i utječu da je u tim sredinama manje izražena emigracija, ovo je posebno osjetno u skopskom regionu. Kao što rekoh, uvijek je borba za poboljšanje infrastrukture, ali i spremnost aktuelne Vlade i premijera Zaeva, s kojim ne samo što se gradi u mjestima gdje žive Bošnjaci već na primjeru jednog mosta na regionalnom putu koji smo izgradili vidi se to razumijevanje i poštovanje prema Bošnjacima kada je na moju inicijativu Vlada donijela odluku da most nosi ime “Cvijet Srebrenice”.
Kada je u pitanju položaj Bošnjaka, ako smo ranije samo mi voljeli Makedoniju, sada i Makedonija voli nas. I to je ono što smo s premijerom Zaevom uspjeli da uradimo, da utječemo na svijest svih građana, da gradimo jedno jednako društvo za sve.
STAV: Protekli izbori pokazali su različite orijentacije i utjecaje u bošnjačkoj zajednici. U poređenju s drugim manje brojnim narodima, koliko su Bošnjaci u Makedoniji politički zreli i odgovorni?
RAMČILOVIĆ: Uvijek je bilo različitih orijentacija u djelovanju političkih stranaka, koje su rezultat i raznih utjecaja kod rukovodstva političkih stranaka. Važno je da takvi utjecaji nisu imali značajniji rezultat na opredjeljenje Bošnjaka, koji su i ovog puta ispravno i politički zrelo i odgovorno glasali na izborima. I u tom pravcu u poređenju i s većinskim, ali i s ostalim manje brojnijim narodima, Bošnjaci su uvijek podržavali kvalitetne pojedince na lokalnom ili nacionalnom nivou ili bošnjačke stranke koje su bile u koaliciji s prograđanskim strankama, kako je to bilo u više navrata sa SDSM-om.
Političke stranke Bošnjaka i dalje imaju veliki problem u definiranju svog političkog djelovanja u izgradnji autentičnog političkog programa i ciljeva. Ovi problemi su iz čisto lukrativnih razloga i biznis-interesa, što je i mene primoralo da djelujem kao nezavisni zastupnik, a pokazalo se i ispravnim jer nakon prvog mandata, i pored toga što je dio koalicije koju predvodi SDSM bila i stranka Bošnjački demokratski savez, ankete i rejting su bili presudni da budem izabran za predstavnika iz bošnjačke zajednice. Druga stranka SDA, koja je tada bila u koaliciji s VMRO-DPMNE, također nije uspjela imati svog kandidata već je na toj listi bila nestranačka ličnost.
I na ovim lokalnim izborima se pokazalo da je najveći broj bošnjačkih glasova podržao Bošnjake koji djeluju u SDSM-u, ovog puta i uz podršku SDA, koja je nakon promjene rukovodstva podržala prozapadne politike. Vjerujem da će u budućnosti Bošnjaci u Makedoniji graditi svoje autohtone politike, svakako uz iskrenu saradnju s institucionalnim i političkim predstavnicima koji se bore za dobro Bošnjaka u Bosni i Hercegovini i u cijelom regionu.
STAV: Kakvi su odnosi Bošnjaka Makedonije sa sunarodnjacima s Kosova, iz Crne Gore, Srbije, odnosno Sandžaka, te matice Bosne i Hercegovine? Mogu li se podjele iz Sandžaka prenijeti među makedonske Bošnjake?
RAMČILOVIĆ: Odlični i u usponu, s vrlo malo institucionalne podrške iz matice Bosne i Hercegovine. Najbolji primjer, osim porodičnih i prijateljskih veza, zatim individualne, naučne, kulturne saradnje, te saradnje nevladinog sektora, jeste popis stanovništva. Tada su se uključili u kampanju i predstavnici Bošnjaka iz Bosne i Hercegovine i iz cijelog regiona. Posebno je potrebno istaći podršku Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, koja je i materijalno pomogla bošnjačkim nevladinim organizacijama da sprovedu kampanju. Ne manje značajna je bila posjeta Fondacije “Alija Izetbegović”, kao i održane tribine i podrška Bošnjaka s Kosova, uključujući i posjete ne samo intelektualaca već i zamjenice predsjednika Vlade Kosova Emilije Redžepi, narodne zastupnice Skupštine Kosova Dude Balje i dr.
U našem interesu je da budemo jedinstveni u pogledu naših strateških i zajedničkih ciljeva kako bismo uspjeli uspostaviti bolje uslove Bošnjaka u regionu, a jaki Bošnjaci u regionu jačaju i našu Bosnu i Hercegovinu. Nesuglasice su logične, normalne, nekada i zdrave, ali podjele u Sandžaku i prije svega ne traženje načina za njihovo prevazilaženje su veliki problem za bošnjački narod u cjelini, ali posebno za Sandžak.
Bošnjački narod u Makedoniji je politički zreo i podržava progresivne i prozapadne politike, Bošnjaci neće dozvoliti ili dati podršku bilo kojoj političkoj stranci Bošnjaka koja bude uz političke opcije koje su suprotne tim ciljevima, koje jačaju evroskepticizam uz nacionalističku retoriku i ideologiju koja je opasna ne samo za Makedoniju već i za cijeli region. Vjerujem da će pozitivna makedonska priča podržana od Bošnjaka nastaviti da gradi prijateljstva i bude primjer za regionalnu saradnju, stabilnost i razumijevanje, a time i prosperitet cijelog regiona.
