STAV: Nakon 12 godina, Mostarci konačno mogu birati lokalnu vlast. Koliko je to važno za Mostar i Mostarce?
DŽUBUR: Dvanaest godina dug je period. U tih 12 godina desilo se u gradu Mostaru puno toga što je karakteristično za nedemokratsko funkcioniranje vlasti. To je beskrajno dug period, posebno za grad koji je predstavljao bosanskohercegovačku Hirošimu i koji je zbog “nepatvorene mržnje prema svemu što je probosanskohercegovačko”, te pomno režiranog i implementiranog UZP-a doživio brutalni urbicid. 12 dugih godina je u takvom Mostaru akumulirana i prakticirana nedemokratska moć u rukama jednog čovjeka i njegovih nalogodavaca. Doduše, mehanizmi djelovanja gradske uprave takvi su da se mnogo toga nije moglo uraditi bez sadejstva, sinergije i sinhronizacije između gradonačelnika i predsjedavajućeg Gradskog vijeća (načelnika za finansije), o čemu će se voditi računa u vremenu koje dolazi.
STAV: Koliko Vas ovi izbori podsjećaju na one historijske iz 1996. godine?
DŽUBUR: Ovo je nakon rata najdelikatniji period za prosperitetnu budućnost kako Mostara, tako i Bosne i Hercegovine. U ovoj borbi se ne nosi oružje i ne gube ljudski životi. Ova borba zahtijeva mudrost i budnost te strpljenje i razboritost budući da na “drugoj strani” imamo pomno izrežirane velikodržavne projekte koji su ujedinjeni u gradu koji još liječi rane od UZP-a i urbicida. Kada je Mostar u pitanju, to ima posebnu dimenziju budući da se kroz Mostar prelamaju brojni problemi u budućem funkcioniranju države. Ne treba zaboraviti da je Mostar imaginarno, fluidno i nikada dosanjano sjedište fantomske, nakaradne tvorevine Herceg-Bosne i tog njihovog fiktivnog, futurističkog “stolnog grada” koji nikada neće imati. Evo, i aktuelni HDZ-ov kandidat za gradonačelnika pokušava ostvariti naklonost ekstremnih birača, kojih je, nažalost poprilično u Mostaru, time što bestidno konstatira da je za njega “Mostar stolni grad Hrvata”. Radi se o baštinjenju i promoviranju poduhvata, udruženog, zločinačkog koji su započeli oni što su završili u Haagu, na smetljištu historije.
Značaj izbora 1996. godine prepoznali su svi stanovnici Mostara koji su izašli na izbore iz mostarske apokalipse, iz potpuno razorenog grada i normalno da je animirana i dijaspora i svi oni su bili ujedinjeni protiv protagonista UZP-a. Tada se napravila pobjednička, zajednička lista, Lista za Mostar, i pokazao se tračak nade za bolja vremena napaćenog grada. Sada je slična situacija budući da ponovo imamo sinhronizirano djelovanje dva remetilačka faktora personificirana u likovima i (ne)djelima Dragana Čovića i Milorada Dodika. Mostar je idealno mjesto za ovu, na prvi pogled, neprirodnu koaliciju. Ipak, puno puta dokazana mržnja prema svemu onome što ima bosanskohercegovački predznak ih snažno ujedinjuje. Ogroman problem za sretnu budućnost mladih naraštaja u Mostaru (i BiH uopće) jeste nespremnost prihvatanja pravosnažnih presuda najviših sudskih instanci u Haagu i Strasbourgu.
Iz ovih razloga bi mi bilo jako drago da smo, bez obzira na dnevnopolitičke, nerijetko efemerne i nebitne nesuglasice, našli najmanji zajednički imenitelj za ujedinjen nastup političkih stranaka čiji članovi i glasači BiH doživljavaju “jedinom domovinom”.
STAV: Na jednoj strani imamo anticivilizacijske paradigme koje reprezentiraju Čović i Dodik, a s druge strane Koaliciju za Mostar. Može li Koalicija za Mostar ostvariti viziju jedinstvenog Mostara, grada u kojem ima mjesta za svakog njegovog stanovnika i gosta?
DŽUBUR: Demokratska fronta pristala je da bude dio Koalicije za Mostar, koju čini pet stranaka, po profilaciji vrlo diferentnih u brojnim aspektima političkog djelovanja. Svjesni smo i političke i svake druge odgovornosti onih koji su aminovali i predugo tolerirali agoniju u kojoj se Mostar našao u ovih 12 godina u smislu komunalne infrastrukture, fatalne deponije Uborak i autoputa 5C na južnom dijelu Mostara. Ne može se odgovornost pojedinih ljudi zanemariti ili minimizirati budući da je ona objektivna. Zato je Demokratska fronta odmah u startu jasno ukazala na činjenicu da ne može niko ko je na bilo koji način bio vezan za nedemokratsko nastupanje vlasti u ovih 12 godina biti kandidat za gradonačelnika, predsjednika Gradskog vijeća i načelnika bilo kojeg od gradskih sektora.
S druge strane, bili smo i ostali savršeno svjesni da je pitanje izbora gradonačelnika krucijalno i u ovom momentu najbitnije budući da su ingerencije gradonačelnika ogromne. Dvije su opcije, ili će budući gradonačelnik biti sljedbenik i propagator UZP-a ili dostojanstvena, urbana, tolerantna ličnost koju najreprezentativnije, uz dužno uvažavanje i ostalih respektabilnih kandidata s “probosanskohercegovačkog političkog spektra”, personificira Zlatko Guzin. Za Demokratsku frontu je to “prvi prioritet”.
STAV: Kakva je Vaša vizija Mostara, kakav biste Mostar željeli vidjeti u budućnosti?
DŽUBUR: Mostar je prije rata, prije nego što će preživjeti strahovite patnje, bio neprikosnoveni sinonim multietničkog života u najboljem smislu. Mostar je bio biser, behar bivše Jugoslavije u kojem su ljudi živjeli skladno, komšijski. Mostar kakav ja želim jeste privredni, agrarni, turistički i kulturni centar Hercegovine te vrlo bitan grad u okviru njegove matične države Bosne i Hercegovine. U njemu će svi pojedinci moći upražnjavati svoja ljudska, vjerska, nacionalna, kulturna, socijalna, radna prava uz ispunjavanje građanskih obaveza. Znači grad koji će snažno ići naprijed na temelju vrijednih, zadovoljnih ljudi uz korištenje nesumnjivih prirodnih, poljoprivrednih, klimatskih, historijskih i turističkih resursa. Grad koji svoju budućnost temelji na negiranju presuda međunarodnih sudova i veličanju ratnih zločinaca i glorificiranju i aminovanju zločina nema nikakvu budućnost u vremenu koji dolazi.
STAV: Ranije se smatralo da i Bosna i Hercegovina ima budućnost kao normalna država ako Mostar uspije postati “normalan” grad. Zavisi li to od ovih izbora?
DŽUBUR: Ozbiljni međunarodni politički analitičari smatraju da će s dolaskom “Bidenove administracije” te stabiliziranjem divergentne Evropske unije povampirene velikodržavne politike Srbije i Hrvatske biti po ko zna koji put poražene. Opći izbori 2018. godine su u statističkom smislu pokazali da je u Mostaru broj stanovnika s pravom glasa koji Bosnu i Hercegovinu smatraju domovinom cca 23.000, naspram cca 20.000 onih koji imaju drugačije “svjetonazore”. Statistički i demografski trendovi sugeriraju da će s vremenom broj onih koji BiH smatraju domovinom biti dramatično veći i onda nikakva pomoć i separatističko agitiranje susjednih država niti ujedinjavanje kreatora separatizma i ekstremnog nacionalizma “s one strane Drine i one strane Une” neće pomoći da se u Mostaru pobjede probosanskohercegovački orijentirane političke snage. Siguran sam da će na idućim lokalnim izborima 2024. godine ponovo na sceni biti koncept grada Mostara kakav je propagirao i tako trijumfalno završio Safet Oručević 1996. godine.
STAV: Šta Koalicija za Mostar, ukoliko dobije povjerenje građana, treba učiniti da Mostarci dobiju grad i gradsku vlast kakvu zaslužuju?
DŽUBUR: Kada se napravi Gradsko vijeće s 35 vijećnika i kada se izabere gradonačelnik, slijedi izbor načelnika sektora i formiranja komisija za određena gradska područja. Siguran sam da će Koalicija za Mostar delegirati na odgovorne pozicije u gradu nakon završenih izbora adekvatne ljude koji će moći da odgovore zahtjevnim procesima koji slijedi jer samo novi, mladi i školovani kadrovi mogu “povući grad naprijed”.
STAV: Prije izbora 20. decembra planirali ste veliku šetnju članova DF-a u Mostaru. O čemu je riječ?
DŽUBUR: Do 20. decembra 2020. godine će u Mostaru biti upriličena posjeta člana Predsjedništva BiH i predsjednika DF-a Željka Komšića, koji želi dati podršku kandidatima Koalicije za Mostar. To je odlična prilika da DF pokaže onima koji nakaradno konzumiraju društvene mreže, botovima, imaginarnim, fiktivnim, beskrupuloznim osobama da vide i osjete snagu Demokratske fronte u Mostaru. Masovna “šetnja u narandžastom” će biti upriličena uz poštovanje epidemioloških protokola.
