Kako su objavili bosanski mediji, s korigiranom prognozom rasta BDP-a, Bosna i Hercegovina svrstana je u grupu država s najvećim ekonomskim rastom u regiji. Bolje su rangirane samo Hrvatska i Slovenija. Nakon Međunarodnog monetarnog fonda, i Svjetska banka je, u redovnom Izvještaju o globalnim ekonomskim očekivanjima, korigirala procjenu rasta bruto domaćeg proizvoda Bosne i Hercegovine koju je dala početkom 2022. godine.

Tada su analitičari Svjetske banke prognozirali skroman rast BDP-a od svega 2,7 posto i smjestili Bosnu i Hercegovinu u grupu država s najmanjim ekonomskim rastom u Evropi. No, već se u septembru pokazalo da je ta prognoza Svjetske banke bila ozbiljno pogrešna jer se rast BDP-a u prvom polugodištu kretao po stopi od 5,7 posto, pa je procjena rasta korigirana na 4 posto godišnje. Kako će se podaci za posljednji kvartal 2022. ažurirati krajem marta, taj iznos nije konačan. Optimistični scenarij kaže da će konačan rast BDP-a 2022. godine iznositi 4,5 posto godišnje. 

Nakon ove korekcije, Bosna i Hercegovina svrstana je među balkanske države s najvećim ekonomskim rastom u 2022. godini, bolja je od Albanije (3,5 posto), Bugarske (3,1 posto), Srbije (2,5 posto) i Sjeverne Makedonije (2,1 posto).

U istom izvještaju od 10. januara Svjetska banka tvrdi da očekuje rast bosanskohercegovačke ekonomije od 2,5 posto u ovoj godini, za 0,6 postotnih bodova manje od junske prognoze, dok za narednu 2024. godinu očekuje rast od 3 posto. Ekonomije zemalja takozvanog zapadnog Balkana će, prema istoj prognozi, rasti po prosječnoj stopi od 2,5 posto u ovoj godini, zaostajući za regionalnom stopom od 3,1 posto. Međutim, Svjetska banka se ograđuje, navodeći znatnu političku nesigurnost, s rizikom da “parlamentarne prepreke generiraju odgode provedbe reformi i tako spriječe apsorpciju fondova, posebno u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Makedoniji”, kaže se u izvještaju Svjetske banke.

Kako je Stav već izvijestio, primjetna je velika razlika u rastu dva entitetska BDP-a: Federacija ima rast od 5,9 posto (kao i Hrvatska), dok Rs osjetno zaostaje i na razini je BDP-a Srbije od 2,5 posto. Ovo je, inače, sukladno udjelima dva entiteta u ukupnom BDP-u Bosne i Hercegovine, gdje Federacija ima dvostruko veći nominalni BDP skoro svake godine. I apsolutni iznos i godišnji rast BDP-a potvrđuje da je Federacija ustvari ekonomski motor države, pa bi o tome trebalo povesti računa pri raspodjeli prihoda od indirektnih poreza koji su i dalje itekako na štetu većeg entiteta, o čemu smo također već pisali.

Isto tako, u Stavu smo objavili da je realni BDP u 2021. godini porastao za 7,5 posto, skoro dvostruko više od predviđanja MMF-a i Svjetske banke, koje su tada Bosnu i Hercegovinu svrstale na samo dno takozvanog zapadnog Balkana. Međutim, korekcijom se ispostavilo da je Bosna i Hercegovina imala najveći realan rast BDP-a u pretprošloj godini, čak i više od nekih članica Evropske unije, poput Rumunije, Bugarske, Latvije ili Estonije.

Italijanska UniCredit grupa objavila je u svom kvartalnom makroekonomskom izvještaju za Centralnu i Istočnu Evropu od 16. januara kako očekuje usporavanje rasta BDP-a Bosne i Hercegovine na svega 1,6 posto ove godine. Time su smanjili svoja očekivanja iz septembarske projekcije za 0,3 postotna poena. Usporavanje ekonomskih aktivnosti na domaćem i tržištima glavnih trgovinskih partnera zemlje vjerovatno će generirati slab stimulans rasta 2023. godine, iako je ekonomija Bosne i Hercegovine nastavila održavati solidnu stopu rasta u 2022, kaže se u Izvještaju. I za 2024. godinu UniCredit očekuje manji rast bruto domaćeg proizvoda na godišnjoj razini od prognoze Svjetske banke, od 2,5 posto. Procjene inflatornih kretanja relativno su optimistične, pa tako UniCredit grupa očekuje prosječnu inflaciju od 9 posto u ovoj te 3,1 posto u narednoj godini, što je ohrabrujuće s obzirom na to da je prosječna godišnja stopa inflacije u Bosni i Hercegovini prošle godine iznosila 14,2 posto. Najveća godišnja stopa inflacije zabilježena je u oktobru i iznosila je 17,4 posto. Osim ukrajinskog rata, na stopu inflacije utjecali su i efekti prekida opskrbnih lanaca, ali i povećanja cijena koje je započelo i prije krize za vrijeme pandemije. Od novembra stopa inflacije bilježi stalan pad.

Zanimljiva je prilična razlika o prognozama rasta između Svjetske banke i UniCredit grupe kao najveće banke koja posluje u Bosni i Hercegovini. S obzirom na kvartalne i polugodišnje korekcije koje radi Svjetska banka, te na činjenicu stalne i sveobuhvatne prisutnosti najveće evropske i jedne od najvećih svjetskih bankovnih grupa u Bosni i Hercegovini koja isto tako nije imuna na pogreške, možda bi te prognoze ipak trebalo uzimati cum grano salis.

No, za ozbiljniju interpretaciju ovih podataka bilo bi potrebno sagledati još neke pokazatelje koje daju Svjetska banka i neki drugi pouzdani izvori. Prije svega, treba naglasiti da ovi podaci nisu svedeni na paritet kupovne moći. Tako je čak polovina BDP-a generirana javnom potrošnjom, skoro 42 posto, iako je u tendenciji smanjenja, dok udio industrijske proizvodnje pokazuje pad u odnosu na 2021. godinu. Udio industrijske proizvodnje i građevinarstva u BDP-u Bosne i Hercegovine relativno je sličan onome u Njemačkoj, naravno, manji za dva reda veličine u apsolutnim iznosima. Ohrabruje podatak da je deficit na tekućem računu plaćanja (deficit platnog bilansa) zabilježio pad u prvom kvartalu prošle godine i iznosi trenutnih 269,5 miliona dolara, dok je deficit trgovinskog bilansa 552 miliona dolara. Istovremeno, uvoz je porastao u 2022. godini za 33 miliona dolara, na 1,35 milijardi, dok je izvoz rastao znatno slabije za samo 9 miliona, na 801 milion dolara. Vanjski dug je porastao za 2,76 miliona dolara i iznosi 523,65 miliona dolara, odnosno vrlo je nizak i potpuno održiv udio vanjskog duga u BDP-u od 2,1 posto. Isto tako, budžetski deficit iznosi 0,3 posto BDP-a, ali je ukupan javni dug na razini od 24 posto BDP-a. Direktne strane investicije u Bosnu i Hercegovinu porasle su u 2022. godini za skoro 184 miliona dolara, što je više od 50 posto u odnosu na 2021. i donekle ohrabruje jer pokazuje rast povjerenja u održivost i stabilnost ekonomije, unatoč nestabilnoj političkoj klimi, iako je potencijal znatno veći. Stopa nezaposlenosti i dalje je visoka i iznosi 31,3 posto. Ovo ukazuje na i dalje visok nivo sive ekonomije u društvu.

Zlatne rezerve Centralne banke stalno su na razini oko 2,9 milijardi dolara, a vodeći se makroekonomisti u zemlji ne slažu treba li ih povećati ili smanjiti. Najveće svjetske ekonomije posljednjih su godina izrazito povećale svoje zlatne rezerve.

Svi ovi pokazatelji govore o omalenom volumenu ekonomije Bosne i Hercegovine, manje od 0,2 posto ekonomije Evropske unije, ali ne ukazuju na loše ili opasne trendove. Ovdje posebno valja istaći Federaciju, u kojoj su stope rasta među najvećima u Evropi, a one se ne ostvaruju velikim povećanjem javne potrošnje ili zaduženjem. Također, stalne optužbe o visokim razinama korupcije pokazuju se neutemeljenima, u dobroj mjeri jer bi, kada bi bile istinite, ekonomski pokazatelji bili vidno lošiji. Korupcija postoji, ali je njezina razina znatno ispod opće društvene produktivnosti, što se vidi i na predočenim pokazateljima. Stoga, osim općenite borbe protiv korupcije i drugih vrsta ekonomskog i finansijskog kriminaliteta, prije svega reformom i postizanjem nezavisnosti sudstva te ozbiljnosti i ekipiranosti tužilaštava, pažnju treba posvetiti promišljenim poreznim reformama, u cilju smanjenja sive ekonomije, fiskalne stabilizacije i povećanja fiskalnih prihoda i posebno njihovom logičnom raspodjelom. Jasno je da to podrazumijeva i zadiranje u sistem uprave, ali i to je tvrd orah s kojim ćemo se, kad-tad, morati suočiti.