Emina Hadžić direktorica je međunarodne organizacije “Zavod Krog” sa sjedištem u Sloveniji, čije se djelovanje prostire preko Zapadnog Balkana, Bliskog istoka te Afrike. Njeni roditelji doselili su se u Sloveniju osamdesetih godina, gdje je i rođena, te danas s ponosom i puno ljubavi predstavlja i Sloveniju i Bosnu i Hercegovinu gdje god se nalazi. Na području ljudskih prava i zaštite manjine angažirana je još od studentskih dana. U početku je to bio rad na priznavanju formalno-pravnog statusa Bošnjaka u Sloveniji, a zatim je nastavila rad na zaštiti ljudskih prava ostalih ranjivih grupa u Sloveniji i van njenih granica.

Zbog plodonosnog rada u području ljudskih prava, bila je imenovana kao prva bosanska članica savjeta Vlade Republike Slovenije za ostvarivanje načela jednakog tretmana u periodu od 2004. do 2008. godine, gdje je uspješno zastupala i djelovala kao predstavnica za jednak tretman bez obzira na nacionalno, rasno ili etničko porijeklo i jezik.

“U mnogim timovima, platformama, mrežama pa i u 'Zavodu Krog' radim na programima usmjerenim na podizanje svijesti i obrazovanja za ljudska prava, ukazujem na pravna pitanja i prepreke vezano pristupima socioekonomskim pravima i diskriminacijom te, oslanjajući se na relevantne međunarodne standarde i primjere dobre prakse, nastojim da osiguram lakši pristup socijalno-ekonomskim pravima za ranjive grupe”, kaže Emina Hadžić.

Dodaje da je posebno ponosna na humanitarne projekte koje izvodi još od 2000. godine, od psihosocijalne pomoći socijalno ugroženoj djeci do snabdijevanja školske opreme u školama i izgradnje javne infrastrukture nakon poplava u Bosni i Hercegovini, pa sve do i najmanjeg humanitarnog projekta kao što je pomoć samohranoj majci, starijoj osobi, bolesniku, jetimu.

“Trenutno u Bosni i Hercegovini sprovodimo zajedno s Udruženjem 'Medica' iz Zenice i Centrom za edukaciju i istraživanje 'Nahla' projekt iz područja zaštite i promocije dječijih i ženskih prava, u Crnoj Gori radimo na zaštiti prava na dostojanstveno starenje i prevenciji demencije, u Južnom Darfuru omogućavamo pristup do pitke vode i obnovu sanitarne infrastrukture, uspostavljanje sistema za navodnjavanje, u Libanonu žrtvama dječijih brakova i rodno zasnovanog nasilja nudimo psihosocijalnu i zdravstvenu pomoć, u Egiptu na području zaštite ljudskih prava. U širok spektar aktivnosti uključujemo i mlade, kulturnu djelatnost, neformalnu edukaciju. Ponosna sam na svoju porodicu, prijatelje, na sve koji su bilo na kakav način dali doprinos u dobrim djelima”, ističe direktorica “Zavoda Krog”.

Naglašava da u Sloveniji djeluje mnoštvo kulturno-umjetničkih udruženja s bošnjačkim i bosanskohercegovačkim predznakom, a većini je cilj da se sačuva kulturni identitet Bošnjaka preko raznih djelatnosti kao što su folklor, umjetnost, literatura, etnomuzika... Udruženja su i mjesto gdje se mladi druže i imaju priliku upoznati ne samo svoju kulturu nego i razvijati svoje inovativne ideje kroz projekte.

“Prema popisu stanovništva iz 2002. godine, Bošnjaka u Sloveniji ima 32.009 i čine jednu od najvećih manjinskih grupa. Bošnjaci se nisu doseljavali u Sloveniju samo kao ekonomski migranti oko 1960. godine, još za vrijeme bivše Jugoslavije, već su bili prisutni u Prvom svjetskom ratu u sklopu hrabrog bošnjačkog regimenta koji je djelovao pod austrougarskom vojskom. U to doba sagrađena je i džamija 1916. godine u Logu pod Mangartom, koje više nema, ali je ostalo groblje i spomenik. Bošnjaci su kao pridošlice u Sloveniju bili slabo prihvaćeni. Imali su etiketu dobrog radnika i za njih je važilo da su dobri samo za čistačice, građevinu, sobarice, komunalu. Nazivalo se ih negativnim epitetima: južnjaci, čefurji, oni odozdo”, priča sagovornica.

Prema njenim riječima, danas imamo drugu i treću generaciju, visoko obrazovane ljude, integrirane u društvu, ali se još uvijek pojavljuje diskriminacija kako u privatnom, tako i u poslovnom životu Bošnjaka.

“Zbog imena ili prezimena koje završava na 'ić', porijekla, dijete se suočava s diskriminacijom od svojih vršnjaka, odrasla osoba ne može dobiti posao ili neće napredovati u svojoj karijeri. Kad su u pitanju kolektivna prava, još uvijek nije uređen pravno-formalni status. Bošnjački kulturni savez Slovenije zajedno sa savezima Srba, Makedonaca, Albanaca i Hrvata povezani su u Savez EXYUMAK, čiji cilj je urediti formalno-pravni status etničkih grupa, naprimjer učenje maternjeg jezika u javnim školama, emisije na bosanskom jeziku u javnim medijima, jedno zastupničko mjesto u Parlamentu Slovenije... Autohtone priznate manjine u Sloveniji su trenutno Italijani, Mađari i Romi. Uprkos mnogim pozivima Vijeća Evrope, Ujedinjenih nacija, velikoj angažiranosti spomenutih saveza i pojedinaca, ratifikacije okvirne konvencije za zaštitu narodnih manjina nakon 30 godina dovoljne političke volje još uvijek nema”, govori Emina Hadžić.

Navodi da Bošnjaci doprinose razvoju slovenskog društva i da su uradili puno u društveno-političkom smislu te izdvaja samo neka poznata imena porijeklom iz Bosne i Hercegovine kao što su: sopranistica Elvira Hasanagić, muzičar Šemsudin Džopa, kipar Mirsad Begić, arhitekt Sabin Babić, šahista Enver Bukić, internist kardiolog dr. Nusret Čobo, prim. mag. Dunja Latifić Jasnič, specijalist za ultrazvuk srca, modna dizajnerica Neira Sinanbašić, nogometaš Samir Handanović i drugi Bošnjaci koji svojim aktivnim angažmanom i znanjem doprinose ne samo sportu, kulturi, medicini već i ostalim poljima privrede, nauke, obrazovanja. Također, kako tvrdi, posljednjih desetak godina Bošnjaci se pojavljuju i u politici kao članovi lokalnih vlasti te političnih stranaka.

“Dijaspora ima visoku kupovnu moć, ugledne naučnike, sportiste, akademike, političare, udruženja, različite organizacije te njihova ujedinjena snaga i jaka volja može pripomoći u lobiranju za bolju Bosnu i Hercegovinu. Mislim da je više problem politička garnitura u Bosni i Hercegovini koja nema viziju saradnje s dijasporom”, smatra direktorica “Zavoda Krog”.

Nastavlja kako je Slovenija jedan od najbližih saveznika Zapadnog Balkana koja je uključila neformalni samit o Zapadnom Balkanu u program predsjedavanja Vijećem Evropske unije, gdje se odvijala i debata o stanju u Bosni i Hercegovini.

“Slovenija puno posvećuje pažnje Bosni i Hercegovini preko političko-diplomatskih veza, privrednim ulaganjem ili, bolje rečeno, kroz podršku investicijskih ulaganja slovenskih preduzeća u Bosni i Hercegovini, preko međunarodne razvojno-humanitarne saradnje u osnaživanju i podršci civilnom društvu i javnim institucijama. Također, Slovenija pruža podršku evropskoj perspektivi Bosne i Hercegovine”, jasna je sagovornica.

Konstatuje da se Bosna i Hercegovina danas nalazi ne samo u teškoj političkoj krizi nego i u lošoj ekonomskoj situaciji, gubitkom radne snage, te da se suočava s dubokom korupcijom i rušenjem ljudskih prava.

“Naravno da je sad u fokusu bojkot rada institucija Bosne i Hercegovine od zvaničnika iz bosanskohercegovačkog entiteta Republika srpska, ali ne zaboravimo da se narod svakodnevno suočava s drugim teškim situacijama unutar Bosne i Hercegovine. Bošnjaci, prema mom mišljenju, trebaju raditi na svom ekonomskom i političkom osnaživanju, na podršci mladima i njihovoj edukaciji, očuvanju kulturnog identiteta, na čuvanju sjećanja na Genocid i djelovanju na suzbijanju negacije Genocida, na osiguranju pojedinačnih i kolektivnih prava Bošnjaka, na umrežavanju, na gradnji institucija sa svojim naučnim i stručnim autoritetom za bošnjačku politiku”, poručuje Emina Hadžić.

Na kraju razgovora izjavljuje da “Zavod Krog” nastavlja sa svojim djelovanjem u državama Zapadnog Balkana, Bliskog Istoka i Afrike na područjima zaštite ljudskih prava i jednakosti spolova, na eliminaciji rodno zasnovanog nasilja i jačanju demokratske prakse na različitim nivoima u društvu, na ekonomskom osnaživanju ranjivih grupa, nuđenjem psihosocijalne i zdravstvene pomoći, edukaciji socijalno ugrožene djece i djece bez roditelja, te da mladima omoguće aktivnu saradnju i daju podršku u donošenju pozitivnih promjena u društvu.