Kultura | 09.04.2023.

O izložbi “Sebiljom do Neretve” Munira Tufekčića, ali i o njegovim karikaturama

Fuzija klasičnog slikarstva i kaligrafije u Centru za kulturu Grada Mostara

“Iako nisam kaligraf u tradicionalnom poimanju te titule, veliki sam zaljubljenik u ‘slikanje kaligrafije’. Uzvišeni Bog dao mi je priliku da dosta putujem islamskim svijetom, da se upoznam s kulturama i s raznim oblicima umjetnosti zemalja kroz koje sam prošao, tako da sam se neminovno susreo i s kaligrafijom. Jednostavno mi je pala napamet ideja da pokušam spojiti kaligrafiju s našim simbolima kao što su srednjovjekovne tvrđave, stećci, ali, naprimjer, i Stari most u Mostaru. Iako svaka slika, svako umjetničko djelo nosi određenu poruku, ja ovim spojem pokušavam prenijeti ljubiteljima umjetnosti i jednu vjersku poruku satkanu od arapskog alfabeta”

MIRZA ABAZ

Izložba slika i kaligrafskih radova “Sebiljom do Neretve” u srijedu, 29. marta, otvorena je u Centru za kulturu Grada Mostara. Autor ove postavke Munir Tufekčić u kombiniranim umjetničkim iskazima slikarstva i kaligrafije apostrofirao je neke od najdragocjenijih motiva islamske civilizacije karakteristične za tradiciju i vjerovanje bosanskohercegovačkih muslimana kao i motive iz dalje i bliže kulturno-historijske zbilje Bosne i Hercegovine, među kojima su motivi Sarajeva, Vranduka, Mostara, ali i stećaka i ljiljana. Svi oni u gradu na Neretvi koji žele vidjeti radove Munira Tufekčića moći će to učiniti do kraja ramazana.

Osim što se profesionalno bavim slikarstvom i kaligrafijom, on je također i vrsni karikaturista. Okupljeni u petak, 31. marta, na protestima pred zgradom OHR-a mogli su vidjeti Munira Tufekčića kako stoji u masi s karikaturom u rukama na kojoj je prikazan lik visokog predstavnika Christiana Schmidta. Kako kaže, na bavljenje karikaturom natjeralo ga je društveno-političko stanje u našoj domovini, koje njega, baš kao i dobar dio stanovništva naše države, ozbiljno ljuti. Kao domoljub, ali i filozof, što je po vokaciji, u velikoj mjeri pristupa slikarstvu i umjetnosti u cjelini, a svoju inspiraciju pronalazi u sjećanjima na brojna putovanja islamskim državama, što njegov izraz čini autentičnim.

Govoreći o aktuelnoj izložbi, Munir Tufekčić podvlači da je samim nazivom “Sebiljom do Neretve” na simboličkoj ravni povezao Sarajevo i Mostar.

“Sebilj je, barem za mene, a vjerujem i za veliki broj građana Sarajeva i Bosne i Hercegovine, simbol duhovnosti. U srcu je glavnog grada, a samim tim i države. Isto tako, znatan dio radova iz mojih umjetničkih početaka kao jedan od glavnih motiva imao je sebilj. Prošle godine u septembru imao sam izložbu u Iranskom kulturnom centru u Sarajevu koja je bila i nazvana ‘Sebilj’. Na njoj su bili izloženi svi radovi u čijem centru je bila ova građevina. Kada sam dobio poziv od Centra za kulturu Grada Mostara da postavim svoje radove, nekako mi je prva ideja bila da povežem određene znamenitosti Sarajeva i Mostara u samom nazivu izložbe”, počeo je Tufekčić.

Veliki zaljubljenik u “slikanje kaligrafije”

Budući da izložba “Sebiljom do Neretve” na neki način predstavlja fuziju klasičnog slikarstva i kaligrafije, Munir Tufekčić za Stav objašnjava zašto se odlučio baš za jedan ovakav koncept.

“Iako nisam kaligraf u tradicionalnom poimanju te titule, veliki sam zaljubljenik u ‘slikanje kaligrafije’. Uzvišeni Bog mi je dao priliku da dosta putujem islamskim svijetom, da se upoznam s kulturama i s raznim oblicima umjetnosti zemalja kroz koje sam prošao, tako da sam se neminovno susreo i s kaligrafijom. Jednostavno mi je pala napamet ideja da pokušam spojiti kaligrafiju s našim simbolima kao što su srednjovjekovne tvrđave, stećci, ali, naprimjer, i Stari most u Mostaru. Iako svaka slika, svako umjetničko djelo nosi određenu poruku, ja ovim spojem pokušavam prenijeti ljubiteljima umjetnosti i jednu vjersku poruku satkanu od arapskog alfabeta”, pojasnio je uz riječi da mu posebno zadovoljstvo čini što svaka osoba koja kupi njegovu sliku na određeni način u svoj dom unosi i neki bereket koji je sadržan u kaligrafiji.

U nastavku ovaj umjetnik govori o samoj tehnici koju koristi u slikanju.

“Jako bih volio raditi u ulju, ali pošto nemam galeriju niti vlastiti atelje, već sam primoran raditi u stanu, već dugo radim s akrilnim bojama. Znate, uljane boje se isparavaju, što nije dobro udisati, tako da sam više okrenut akrilu, akrilnim pastama. One su idealan alat da se izrazim onako kako želim, da svakom od onih simbola koje vidite na slikama dam taj, kako ga ja zovem, 3D efekt”, kaže Tufekčić.

On je završio studij filozofije u Iranu i kaže da mu je ta zemlja pokazala najviše od kulture i umjetnosti, ali ne zanemaruje ni viđeno u ostalim državama u kojima je islam najzastupljenija ili jedna od najzastupljenijih religija.

“Irak, Turska, Malezija, Singapur... To su samo neke od država u kojima sam bio i koje su na mene ostavile izuzetan utisak. Naprosto, leže mi i volim ih. Ja sam inače završio filozofiju i nije mi sve do unazad nekoliko godina ni na kraj pameti bilo da se bavim umjetnošću. Međutim, čačkajući po svojim sjećanjima, evocirajući uspomene s putovanja i na sve ono što sam tamo vidio, listajući neke fotografije, odlučio sam probati neke stvari prenijeti na platno i, čini se, uspijeva mi. Čim sam imao šest samostalnih izložbi, mislim da sam na dobrom putu. Ranije sam izlagao u Bužimu, Zenici, Vitezu, a u Sarajevu sam imao tri izložbe”, kazao nam je uz riječi da je izuzetno zadovoljan dosadašnjom posjetom izložbe u Centru za kulturu.

Karikaturist iz huje

Osim slikarstva i kaligrafije još jedan način njegovog kreativnog izražavanja jeste i karikatura, koja je sama po sebi vrlo angažirana. Ovim samo naizgled šaljivim likovnim prikazom osoba i situacija počeo se baviti, doslovno prenosimo njegove riječi, “iz huje”.

“Karikatura mi se nametnula iz huje. Gledajući naše informativne emisije i živeći našu društveno-političku zbilju, ali prateći i svjetsku politiku, odlučio sam praviti i karikature. Za svakoga ko zna slikati, prelazak na karikaturu sam po sebi nije težak, ali se može reći da je teško razviti ideju. Rijetko pravim karikature, ali kada dođem na ideju, onda ne stajem dok je ne realiziram. Ovim načinom slikovnog izražavanja bavim se, kako bi se reklo, za svoju dušu, objavljujem ih na društvenim mrežama i to je sve. Teško je od toga nešto zaraditi ovdje”, kaže uz dodatak da je karikatura mnogo cjenjenija u susjednim državama, u Hrvatskoj i Srbiji.

Milorad Dodik, Dragan Čović, Christian Schmidt, Senad Hadžifejzović, Aleksandar Vučić, Aleksandar Vulin – samo su neke od javnih ličnosti koje je Munir Tufekčić odabrao za glavne likove svojih crteža.

“Kroz svoje karikature nastojim skrenuti pažnju na neke bitne društveno-političke procese, bez obzira na to jesu li oni pozitivni ili negativni. U posljednje vrijeme dosta pravim karikatura referirajući se na opće izbore održane 2. oktobra i na sami proces formiranja vlasti u Federaciji. U nekoliko karikatura obradio sam i poteze visokog predstavnika međunarodne zajednice Christiana Schmidta, ali i neke regionalne aktere koji se skoro na dnevnoj bazi miješaju u naša unutrašnja pitanja”, zaključio je Munir Tufekčić uz poruku da će u periodu pred nama sigurno biti još više materijala za karikaturiste.

Stavovi koje zastupaju autori nisu nužno i stavovi uredništva. Nijedan dio ovog izdanja ne smije se umnožavati, kopirati ili na bilo koji način reproducirati i koristiti bez izdavačevog pismenog dopuštenja.

Povezani članci

Stećci i nišani pored srednjovjekovnih bosanskih gradova

MEDICINA U OSMANSKOJ BOSNI: U periodu osmanske Bosne bosanski jezik svrstan je među naučne jezike zahvaljujući Osmanu ibn Abdurrahmanu

Cannes počeo optužbama za seksualno zlostavljanje protiv čuvenog producenta

Reditelj Mohammad Rasoulof pobjegao iz Irana