Pitanje popisa stanovništva na Balkanu jeste prije svega političko, tek onda statističko, ekonomsko, administrativno pitanje. Sjeverna Makedonija ove će godine realizirati prvi popis nakon 2002. godine, što predstavlja izuzetno veliki napredak za makedonsko društvo u cjelini.

Popis stanovništva, domaćinstava i stanova počeo je na cijeloj teritoriji Sjeverne Makedonije 5. septembra, nakon što je u aprilu otkazan zbog pogoršanog epidemiološkog stanja. Pored pandemije novog korona virusa, na odgađanje popisa utjecali su zategnuti odnosi između makedonskih stranaka jer je desnica pozivala na bojkot popisa.

Popis brojne makedonske dijaspore počeo je u martu i trajat će do 30. septembra. Upravo je pitanje metodologije popisivanja dijaspore bilo nepremostiva prepreka zbog koje je propao raniji popis. Dva najbrojnija naroda imaju opravdana strahovanja zbog iseljavanja i pada nataliteta za smanjenje udjela u ukopnom stanovništvu, što će se odraziti na političko stanje i omjer snaga na terenu. S druge strane, zbog jačanja identiteta “manje brojnih” naroda, očekuje se povećanje njihovog udjela, čime Makedonija potvrđuje svoju multikulturalnost i multikonfesionalnost.

Popis se realizira u okolnostima pandemije i uoči lokalnih izbora koji su najavljeni za sljedeći mjesec.

U povodu popisa stanovništva Bošnjacima u Sjevernoj Makedoniji obratio se član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović te Asocijacija mladih SDA saopćenjem za javnost na dan početka popisa.  

“Nijedan Bošnjak ne bi trebao imati dilemu oko toga kako će se u pogledu svoje nacionalne pripadnosti izjasniti na popisu. Rezultati popisa imat će velikog značaja za opstojnost i budući položaj Bošnjaka u Republici Sjevernoj Makedoniji”, poručio je Džaferović.

Delegacija Fondacije “Alija Izetbegović” boravila je u Skoplju, gdje se sastala sa sekretarom Vlade Republike Sjeverne Makedonije Muhamedom Zekirijem i zastupnikom u makedonskom parlamentu Zećirom Ramčilovićem. Teme sastanka, pored popisa stanovništva, bile su položaj Bošnjaka u Sjevernoj Makedoniji, njihova Ustavom zagarantirana prava, kao i pravo na obrazovanje na bosanskom jeziku.

“Popis stanovništva se odvija redovno, bez nekih značajnijih problema. Ono što je važno za nas Bošnjake jeste što su glavne identitetske odrednice unificirane, odnosno za etničku pripadnost možete izabrati samo 'Bošnjak', a jezik 'bosanski', kao i za vjeru, gdje je također jedna opcija 'muslimani (islam)', tako da su šanse za podjelu i manipulacije svedene na minimum s obzirom na to da  su u svim popisnim organima zastupljeni i Bošnjaci, a jedan od jezika na kom se vrši popis jeste i bosanski”, kaže za Stav dr. Žećir Ramčilović, jedini bošnjački zastupnik u Sobranju.

Od ovog popisa očekuje se rješavanje višedecenijskog problema s imenovanjem bosanskog jezika u Sjevernoj Makedoniji. Bošnjaci i bosanski jezik jesu ustavna kategorija, a bosanski jezik u Makedoniji prisutan je na državnoj televiziji, radiju i u obrazovnom sistemu.

Dr. Ramčilović ističe da je nezahvalno praviti prognoze o rezultatima popisa s obzirom na to da se veliki broj Bošnjaka iselio, a veliki se broj nekadašnjih “Muslimana”  asimilirao u druge zajednice, prije svega zbog pogrešnih politika bošnjačkih partijskih lidera krajem devedesetih godina.

“Ipak vjerujem da ćemo povećati procenat u ukupnom stanovništvu, a rezultate popisa očekujemo u januaru sljedeće godine. I dalje sprovodimo aktivnosti vezane za kampanju 'Bitno je biti Bošnjak', ali, nažalost, s obzirom na to da imamo uskoro lokalne izbore, političkim strankama je to prioritet”, zaključuje dr. Ramčilović.

Prema procjenama, u Sjevernoj Makedoniji živi oko 30.000 Bošnjaka, a na posljednjem popisu stanovništva iz 2002. godine Bošnjaka je bilo 17.018 ili 0,84 posto. Nažalost, dio Bošnjaka tada se izjasnio kao Muslimani, Crnogorci, Makedonci-muslimani, pa čak i Sandžaklije. Treba podsjetiti da je na popisu iz 1981. godine u Makedoniji bilo 73.000 Muslimana. Međutim, tada su se većim dijelom Torbeši i drugi izjasnili da su Muslimani.

“Popis stanovništva, domaćinstava i stanova počeo se provoditi na cijeloj teritoriji Sjeverne Makedonije 5. septembra. Za prva četiri dana popisom  je obuhvaćeno više od 200.000 građana. U toku je prevazilaženje manjih tehničkih problema koji su se povremeno pojavljivali na terenu jer je bio visok intenzitet popisivanja. Uneseni podaci su uspješno procesuirani u sistemu, a tehnička usaglašavanja rade se kako bi se proces nastavio nesmanjenim intenzitetom. Dosadašnjom dinamikom popisivanja očekuje se da će se 30. septembra uspješno okončati popis”, kazala nam je mr. Izeta Babačić, etnologinja iz Udruženju za afirmaciju bošnjačke žene “Divanhana”.

Bošnjaci Sjeverne Makedonije formirali su početkom februara Koordinaciono tijelo za popis stanovništva, koje čine udruženja i istaknuti pojedinci. Nevladine organizacije “Šadrvan”, “Lilium bosniacum”, “Divanhana”, “Edu-Nisa”, “Divan”, Forum Bošnjaka, Bošnjačka kulturna zajednica i “Ljiljan”, kao i poslanik u Sobranju dr. Zećir Ramčilović, kolumnista i politički analitičar Dželal Hodžić kroz ovu inicijativu udružili su se u zajedničkom cilju afirmacije bošnjačkog identiteta u Sjevernoj Makedoniji.

“Pozivamo sve građane bošnjačke zajednice da poštuju zvaničnu identifikaciju svih Bošnjaka: narod = Bošnjaci, jezik = bosanski, religija = islam”, poručuje mr. Babačić.

Uprkos opsežnim pripremama, tok popisa ne ide bez tehničkih problema i nedostataka.

“Zavod za statistiku suočava se s velikim tehničkim problemima koji narušavaju tok popisa i ulijevaju sumnju kod stanovništva da program nije dovoljno jak da izdrži svakodnevne napade. Također, na početku popisa ponovo se u rubrici jezik pojavio 'bošnjački jezik', ali nakon reakcije članova Koordinativnog tijela, popravila se i ova greška”, kaže nam Mersiha Smailović, NVO aktivistkinja.

U proteklom periodu Koordinaciono tijelo bošnjačkih udruženja posjetilo je sve gradove i naselja u kojima žive Bošnjaci. Bošnjaci u Makedoniji su teritorijalno koncentrirani u centralnom dijelu dolinom rijeke Vardar, odnosno u skopskom, veleškom i prilepskom rejonu. 

“Naše aktivnosti na terenu su ograničene zbog pandemije, ali je kampanja usmjerena na socijalne medije i podjelu promotivnog materijala sa sloganom: 'Bitno je biti Bošnjak / Bošnjakinja'. Za sada veliki broj Bošnjaka i Bošnjakinja se popisalo, ali i dalje apelujemo da svi uzmu učešće u popisu, posebno što je i među popisivačima i ostalim članovima veliki broj pripadnika bošnjačke zajednice”, ističe Smailović i dodaje  da ovih dana intenzivno vrše monitoring procesa popisivanja kako bi mogli na vrijeme reagirati.

U februaru ove godine delegacija Uprave za vanjske poslove i dijasporu Islamske zajednice  u BiH posjetila je Bošnjake Makedonije, a rezultat konkretne podrške jeste osnivanje i rad Koordinacionog tijelo za popis stanovništva. “Očekujemo da će broj Bošnjaka biti veći, ali i da će nam pokazati žalosnu realnost, a to je masovno iseljavanje bošnjačkih porodica u proteklom periodu”, poručuje Smailović.