Vladimir Putin doputovao je u utorak u Teheran kako bi se sastao s iranskim i turskim predsjednicima, u rijetkom izlasku iz štaba iz kojeg upravlja ratom u Ukrajini, što naglašava važnost sastanka.
Ruski čelnik želi pokazati i poseban sklad s Iranom, drugim velikim svjetskim režimom kojeg Zapad smatra 'parijom'. Taj sastanak zapravo označava i kraj rata u Siriji, unatoč činjenici da on još nije službeno završio.
Više od jedanaest godina nakon početka oružanog sukoba, potaknutog takozvanim Arapskim proljećem, brojke su apokaliptične. Građanski rat u Siriji proizveo je oko 350.000 mrtvih - prema procjenama raznih izvještaja - više od šest miliona izbjeglica u susjednim zemljama, većinom u Turskoj i Libanu, te sedam miliona interno raseljenih osoba, u populaciji koja je na uoči sukoba bila na oko 22 miliona.
Diktatorski režim Bashara al-Assada kontroliše većinu zemlje, zahvaljujući vojnoj pomoći Rusije - koja je u sukob ušla 2015. - i Irana, koji kao argument navodi šiitski karakter sirijske vjerske manjine koja podržava tiranina.
Na sjeveru, snage kurdsko-sirijske manjine kontrolišu teritoriju istočno od rijeke Eufrat, uglavnom zahvaljujući američkoj pomoći. Njihov položaj je posebno neizvjestan ne zbog vojnog pritiska Damaska, već zbog Turske, koja neće dopustiti jačanje kurdskih secesionista.
Različite sunitske „džihadističke“ pobunjeničke grupe djeluju u sjeverozapadnoj Siriji, ponekad u međusobnom sukobu.
Unatoč gubitku teritorije 2018. godine, koji je pretvorn u „halifat“, terorstička Islamska država (Daesh) i dalje je akter u sirijskom građanskom ratu, gdje se ograničava na djelovanje kao teroristička ćelija. Njihovo djelovanje pod lupom je izraelske i američke obavještajne službe, koje su u februaru ubile jednog od njenih čelnika.
Pad 'halifata' - koji je imao glavni grad u Raqi i također je uključivao teritorije u Iraku - bio je prekretnica za predsjednika Trumpa da naredi odlazak američkih trupa, što je politika koju je Biden slijedio.
