Problem ne utječe samo na industriju namještaja. I druge kompanije s nestrpljenjem očekuju isporuke s Dalekog istoka. Razlog je ogromna pomorska prometna gužva na istočnoj kineskoj obali izazvana koronom u luci Ningbo-Zhoushanu. Prije dvije sedmice radnik pristaništa bio je pozitivan. Jedan terminal je zatvoren. U međuvremenu su različiti lanci opskrbe u globalnom gospodarstvu zastali.
Kao treća najveća kontejnerska luka na svijetu, Ningbo-Zhoushan obično je jedno od glavnih čvorišta za međunarodni teretni promet. Opseg prijevoza veći je za više od tri puta od onog koji se godišnje obrađuje u luci Hamburg u Njemačkoj.
Sada se veliki teretni brodovi okreću prema drugim lukama, poput Šangaja, Shenzhen-Yantiana, Hong Konga ili Busana, a pritom upadaju u veliku prometnu gužvu.
Četiri teretnjaka njemačke brodske kompanije Hapag-Lloyd trenutno su zaglavljeni u gužvi. Zatvoreni terminal u Ningbo-Zhoushanu ponovno je otvoren ove srijede. No, to neće riješiti problem u skorije vrijeme. Budući da se prometna gužva već stvorila, trebale bi proći sedmice da se situacija donekle normalizira.
Incident u Ningbo-Zhoushanu treći je veliki zastoj u globalnom kontejnerskom prometu ove godine. U martu je teretnjak "Ever Give" danima blokirao Suecki kanal. Krajem maja južna kineska luka Shenzhen-Yantian prestala je s radom zbog većeg broja zaraženih koronom i time izazvala još jedan megazastoj.
Ako se mnogi teretnjaci ne mogu obraditi, to ima veliki utjecaj na opskrbni lanac svaki put. Njemački kupci trenutno ne moraju čekati samo namještaj, već i sportsku opremu, bicikle ili boju koja je natovarena na brodove. Osim toga, kasni dolazak velikih elektroničkih uređaja poput televizora, perilica rublja i perilica posuđa. I neće uskoro biti bolje.
"Očekujemo da se trenutni izazovi ne mogu riješiti prije prvog tromjesečja 2022. godine i da će do tada imati utjecaj i na njemačko tržište", kaže Rolf Habben Jansen, čelnik Hapag Lloyda.
Špediteri ne vidi alternativu teretnim brodovima u bliskoj budućnosti. Kina je teretne vozove učinila atraktivnijim na ruti Novog puta svile, ali brodovi jednostavno mogu prevesti više kontejnera.
Habben Jansen nije usamljen u svom pesimističkom pogledu.
Peter Sand, glavni analitičar međunarodne pomorske udruge BIMCO, kaže da će trebati više od godinu dana da se lanci opskrbe diljem svijeta stabilizuju.
Za najveću njemačku kontejnersku luku u Hamburgu kašnjenja bi mogla značiti da će brodovi stići u špicu, kaže brodski stručnjak Sand. Moglo bi se desiti da veći broj teretnih brodova stigne u luku u isto vrijeme, a da prije toga jedno vrijeme uopće nema brodova. Ostaje da se vidi kako će se lučka logistika nositi s tim.
Ove se godine kompanije više ne mogu oslanjati na netaknute lance opskrbe. A to također utječe na cijene. Većina kompanija bori se za ukrcavanje teretnih kontejnera na brodove. Budući da su kontejnerski kapaciteti oskudni, stoga su iznimno skupi: Indeks svjetskih kontejnera Drewry skočio je za 360 posto tokom godine. Trenutno praktički nema slobodnih brodova.
Mnogi veleprodajni proizvodi već su znatno poskupjeli. Cijene su u julu u prosjeku porasle za 11,3 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Posljednji put do takvog skoka došlo je u vrijeme prve naftne krize 1974. godine.
Neki stručnjaci očekuju da će se rast cijena nastaviti. "Rast cijena intermedijarne potrošnje mogao bi potaknuti inflaciju na duži period ako se nestašice nastave u sličnom obliku u idućoj godini", kaže Jürgen Matthes s Instituta za njemačko gospodarstvo (IW). IW ipak vjeruje da je povećanje cijena kratkoročno.
I Njemačka trgovačko-industrijska komora (DIHK) također je u nedavnom istraživanju došla do zaključka da je dvije trećine kompanija u svim sektorima prenijelo povećanje cijena na kupce, ali potražnja neće uskoro pasti. Ako Evropa bude pošteđena još jedne blokade zbog korone, vjerojatno će se nastaviti ekonomski rast i rast povjerenja potrošača. To bi također moglo podići cijene i produžiti vrijeme isporuke.
Trgovci u ovoj zemlji sada se pripremaju za božićne poslove, za njih najvažnije doba godine. Njemački bi potrošači ove godine trebali početi tražiti božićne darove što je prije moguće, barem ako dolaze s Dalekog istoka. Inače bi prostor ispod božićnog drvca ovaj put mogao ostati neobično prazan, zaključuje Der Spiegel.
