Student zagrebačkog Medicinskog fakulteta u Zagrebu tvrdi da je snimio fotografiju ljudske kosti, odbačene u smeće, zajedno s kovertama i dokumentacijom s ličnim podacima preminulih osoba, nekoliko metara od zgrade fakultetskog Zavoda za anatomiju. 

˝Bilo je tu svega, kosti i staklenki, konkretno jedna s presjekom mozga u formalinu, bačena u običan kontejner za šutu˝, rekao je dodajući da je siguran da je riječ o ljudskoj kosti i organima jer s njima studenti dolaze u kontakt tokom nastave.

Nakon toga, reporteri Jutarnjeg lista uputili su se ka Medicinskom fakultetu, kako bi se uvjerili u istinitost navoda.

˝Područje oko zgrade Zavoda za sudsku medicinu i Zavoda za anatomiju je gradilište na kojem se nalazi velika količina otpada. Ispred Zavoda za anatomiju uočili smo nekoliko stotina potvrda o smrti. Mnoge od njih nisu starije od nekoliko godina. Na njima se nalaze lični podaci preminulih. Na svakoj je navedeno ime i prezime, spol, datum rođenja, datum i vrijeme smrti, lični identifikacijski broj, uzrok smrti, bračno stanje, ime bračnog druga, zanimanje, kao i adresa, državljanstvo i narodnost, ime i prezime roditelja te ime ljekara porodične medicine˝, zabilježili su novinari, koji su poslali upit dekanu Medicinskog fakulteta Slavku Oreškoviću, kao i pročelniku Zavoda za anatomiju i kliničku anatomiju Zdravku Petanjku.

Pročelnik Petanjek odgovorio je, između ostalog, da je više osoba komentiralo kako fotografija djeluje namješteno.

˝Nigdje nismo mogli uz zgradu pronaći obrise na pločniku i na zgradi koje odgovaraju obrisima sa slike. Za mene je posebno zabrinjavajuća činjenica da je neko s namjerom potpuno namjestio fotografiju (na kojoj se možda nalaze i modeli umjetnih kostiju) te iznio cijeli niz dodatnih neistinitih informacija˝, napisao je Petanjek u svom odgovoru.

Možda kost na fotografiji i nije ljudskog porijekla (iako su neki profesori novinarima Jutarnjeg potvrdili da se radi o ljudskoj kosti), ali nesporno je da je u smeće bačena dokumentacija, koja sadrži povjerljive lične podatke i koji su na dohvat ruke svakome, jer je gradilište otvoreno, a nema zaštitara.

Nakon svega viđenog, u pitanje se može dovesti način i rok čuvanja i arhiviranja dokumentacije na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Na osnovu fotografija, moguće je izraziti sumnju da se dokumentacija, u bilo kojem obliku, čuva u skladu s propisima. Očigledno je da se određena dokumentacija ne pohranjuje na temperaturnim i hemijsko-biološki ispravnim mjestima. Da li je dokumentacija Medicinskog fakulteta u Zagrebu sigurna od oštećenja, uništenja, otuđenja, nestajanja...?

Paralelno s ovim događajem, u Bosni i Hercegovini se ovih dana ne stišava bura u vezi s odlukom Senata Univerziteta u Sarajevu o poništavanju akademskog zvanja magistar nauka Sebiji Izetbegović, koja je, između ostalog, studirala u Zagrebu, na navedenom fakultetu. U biografiji Izetbegović navedeno je da je ona pohađala postdiplomski studij u Zagrebu, od 1992. 1993. godine, no pojedini profesori tvrde da ga ona nije ni upisala, niti završila.

Mogu li se ova dva događaja dovesti u vezu? Da li je moguće prikupiti dokumentaciju, koja će biti neophodna za dokaze u budućem sudskom procesu, ako Medicinski fakultet u Zagrebu nemarno postupa sa dokumentima? Kolika je vjerovatnoća da su, uz ostalo, u proteklom periodu i dokumenti o studiju Sebije Izetbegović završili u smeću?

U međuvremenu, iz Ljekarske komore Kantona Sarajevo saopćili su da do konačne odluke suda, prof. dr. Sebija Izetbegović ima punu podršku Komore u dokazivanju nezakonitosti odluka koje je donio Senat Univerziteta u Sarajevu.