Američki predsjednik Joe Biden obratio se Kataru i drugim saveznicima na Bliskom istoku, u Aziji i sjevernoj Africi kako bi pomogli Evropskoj uniji da poveća svoje rezerve prirodnog plina suočeni s mogućnošću da Rusija prekine opskrbu energijom zbog krize u Ukrajini. Zbog toga je i zakazan susret Bidena i katarskog emira Tamima bin Hamada al Zanija o osiguranju stabilnosti globalne opskrbe energijom.
Susret je zakazan nakon što su predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel razgovarali s katarskim emirom kako bi izrazili želju za jačanjem energetskog saveza s tom zemljom, koju smatraju "pouzdanim partnerom".
Katar je trenutno četvrti najveći dobavljač prirodnog plina za EU s 5,2% zaliha ovog resursa, ispod Alžira (8%), Norveške (16%) i daleko iza Rusije (41%), prema podacima Eurostata iz 2019. godine.
Ruski prirodni plin neophodan je za grijanje velikog dijela evropskih domova zimi, kao i za proizvodnju električne energije i industrijsku proizvodnju.
Nekoliko evropskih zemalja, a posebno Njemačka, strahuju da će sukob u Ukrajini paralizirati cirkulaciju prirodnog plina koji prolazi kroz tu zemlju, a osim toga, smatraju da bi Rusija mogla prekinuti druge opskrbne rute prema Evropi ako im Washington i njegovi saveznici uvedu sankcije.
Sličan scenario dogodio se 2006. i 2009. s takozvanim "plinskim ratovima" u kojima su nesuglasice između Rusije i Ukrajine, tada glavnog tranzita za ruski plin, uzrokovale prekide u opskrbi.
Stalne nesuglasice s Kijevom doveli su Moskvu do odluke o izgradnji plinovoda Sjeverni tok 2 s ciljem zaobilaženja Ukrajine i direktnog transporta ruskog plina u Njemačku dnom Baltičkog mora. Iako je gradnja Sjevernog toka 2 završena, njegova budućnost je neizvjesna jer je proces certificiranja za početak rada trenutno obustavljen.
Suočena s ovom situacijom, Bidenova vlada otkrila je da razgovara s najvećim svjetskim proizvođačima plina, uključujući Katar, o povećanju njihovog izvoza ukapljenog prirodnog plina (LNG) u Europu, koji se hladno obrađuje kako bi se transportirao u tekući oblik u spremnicima, umjesto u cjevovodima.
Američka administracija nije identificirala zemlje s kojima pregovara i samo je rekla da se one nalaze na Bliskom istoku, Aziji i sjevernoj Africi.
No, na popisu se vjerojatno nalaze Saudijska Arabija zbog velikih rezervi prirodnog plina, Norveška jer već opskrbljuje EU velikom količinom plina i Australija koja je već ponudila opskrbu svojih evropskih saveznika ako Moskva zatvori slavinu.
Druge moguće opcije bile bi Libija zbog njene blizine Evropi i Azerbajdžan, koji je već prošlog oktobra pokazao spremnost za povećanje opskrbe plinom južne i istočne Evrope kroz plinovod pod nazivom Južni plinski koridor, otvoren u decembru 2020. godine.
Sjedinjene Države, koje su već najveći dobavljač LNG-a za Evropsku uniju, također su jasno dale do znanja da su spremne ubrzati svoj izvoz.
Za Bidena je ključno da su svi mogući alternativni izvori ruskog plina spremni opskrbiti blok zajednice za nekoliko dana ili za sedmicu-dvije ako Moskva prekine dotok energije. Brzina je bitna jer su rezerve plina zemalja EU, kada je sjeverna hemisfera usred zime, posebno niske. Washington se nada da će sama prijetnja diverzificiranjem izvora opskrbe Evropi poslužiti za zastrašivanje Moskve jer velik dio njezine ekonomije ovisi o prihodima od prodaje plina i nafte.
U pozadini cijele ove geopolitičke borbe su tržišta plina koja su posljednjih mjeseci doživjela značajan rast cijena, što je uticalo na cijenu energenata za evropske potrošače. Samo između 2019. i septembra 2021. veleprodajna cijena plina porasla je za 429 posto u Evropi, dok je maloprodajna cijena porasla za 14 posto, pokazuju podaci Evropske komisije.
