Rusko ministarstvo odbrane tvrdi da je ranio jutros upotrijebilo ruske hipersonične rakete Kinzhal da uništi ukrajinsko podzemno skladište "koje sadrži projektile i avionsku municiju" u Deliatinu, u zapadnoj Ukrajini. Objekti, 108 kilometara od granice s Rumunijom, članicom NATO-a, "uništeni su", rekao je glasnogovornik Igor Konašenkov.

Ova tehnologija, koju Rusija ima od 2018., ima mogućnost izbjegavanja protivzračne obrane i lansira se iz lovca. Hipersonični nivo doseže brzinu od najmanje pet puta veće od brzine zvuka, više od 6000 kilometara na sat. Postoje dvije vrste, jedrilice i krstarice. Objema se može manevrirati kako bi promijenile svoju putanju u letu, a praktički su nezaustavljive pri niskom letu. Jedrilice primaju početni impuls balističkog projektila iz kojeg se oslobađaju. Krstarice imaju pogonski motor, iako im je potrebna i početna pomoć kako bi dosegli brzinu na kojoj mogu raditi. Jedrilica se kreće između 40 kilometara i 100 kilometara visine a krstarica između 20 i 30 kilometara.

Ono što se danas zna jeste da je Kinzhal hipersonična raketa lansirana iz zraka s prijavljenim dometom od 1.500-2.000 kilometara. Može nositi nuklearni teret od 480 kg. To je 33 puta više od bombe bačene na Hirošimu. Putin je navodno predstavio Kinzhal u martu 2018. Kinzhal znači bodež. Stručnjaci vjeruju da je koncept Kinzhala morao proizaći iz balističkog projektila kratkog dometa Iskander-M koji je lansiran sa zemlje. Putin je nazvao Kinzhal “idealnim oružjem" koje leti 10 puta većom brzinom od zvuka i može nadvladati sustave protuzračne obrane.

Prema ranijim izvještajima, Rusija je u februaru rasporedila Kinzhal u Kalinigrad, kao rusku eksklavu na Baltičkom moru koja graniči s Poljskom i Litvanijom, dok je razmještala svoju vojske u blizini granice sa Ukrajinom.

Rusija je još u julu prošle godine tvrdila da je uspješno lansirala raketu Cirkon, također hipersoničnu, sa ratnog broda. Pentagon je u septembru objavio da je testirao projektil kompanije Raytheon Technologies i Northrop Grumman. Nekoliko dana kasnije čak je i Sjeverna Koreja tvrdila da je lansirala jedan. Početkom oktobra Moskva je provela dva testiranja s Cirkonom, ali lansiranim s podmornica.

Stručnjaci smatraju da kontrola nad ovom tehnologijom može itekako umanjiti veliku prednost koju Sjedinjene Države imaju nad svojim protivnicima u smislu protivraketne odbrane.