Najmanje stotinu ljudi umrlo je od kolere u posljednjih godinu dana u Siriji. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO), 90% porodica živi ispod granice siromaštva, a više od 50% pati od nedostaka hrane. Međutim, uslovi na sjeverozapadu zemlje znatno su lošiji. Regiju kontroliraju frakcije suprotstavljene predsjedniku Basharu al-Assadu i živi se pod ozbiljnim ekonomskim pritiskom i napadima režima i njegovih saveznika.

Jedan od glavnih problema povezanih s širenjem kolere je loše stanje vodoopskrbnih sistema. Više od 50% stanovnika regije sada ovisi o alternativnim vodoopskrbnim sistemima za osnovne potrebe, iako se u mnogim slučajevima radi o neadekvatnim i nehigijenskim objektima.

Prema SZO-u, većina slučajeva kolere koncentrirana je u provinciji Aleppo i guvernoratima Deir Ez-Zor i Rakka. Više od polovine onih koji trenutno pate od ovog stanja su djeca mlađa od pet godina. Porast temperature doveo je do naglog porasta broja slučajeva, koji se učetverostručio u odnosu na prvo tromjesečje godine. Prema SZO-u, na sjeverozapadu zemlje postoji samo sedam medicinskih centara za liječenje kolere s 250 kreveta za liječenje oboljelih.

Trenutnoj situaciji dodaju se poteškoće s kojima se suočavaju liječnici i organizacije u pružanju i isporuci humanitarne pomoći. Od 2014.godine UN je uspostavio mehanizam za slanje humanitarne pomoći bez potrebe za prelaskom područja pod nadzorom sirijske vlade. Dostava se vršila preko tursko-sirijskog graničnog prelaza Bab El-Hava, kroz koji su prolazili hrana, lijekovi i druge potrepštine.

Taj se mehanizam ažurirao svakih šest do devet mjeseci, a Rusija je nedavno iskoristila svoju moć Veta u Vijeću sigurnosti UN-a kako bi blokirala produljenje sporazuma. Ovo prekogranično slanje bilo je ključno tokom sukoba, usred tekućih humanitarnih kriza i optužbi sirijske vlade i pobunjeničkih boraca za blokiranje civilne pomoći u hitnim područjima. Ono je postalo ključno nakon zemljotresa u februaru u kojima je poginulo više od 4.500 ljudi, a ozlijeđeno 10.000.

Istog mjeseca, Ujedinjeni narodi postigli su sporazum sa sirijskom izvršnom vlašću o ponovnom otvaranju humanitarnog koridora za dodatnih šest mjeseci kroz kontrolni punkt Bab El Hava, što je izazvalo skepticizam među humanitarnim organizacijama koje se boje da bi Assad mogao intervenirati ili bojkotirati prijevoz potrepština u bilo kojem trenutku.

Ovoj teškoj situaciji dodaju se posljedice razornih zemljotresa magnitude sedam koji su se dogodili prije šest mjeseci. S više od 10.000 ozlijeđenih i hiljadama interno raseljenih, potreba za medicinskom pomoći eksponencijalno se povećala. Turska je nedavno otvorila granicu kako bi se pacijenti oboljeli od raka mogli pravovremeno liječiti.