Kupci EPBiH mogu biti mirni, poskupljenja neće biti

Nije novost da su cijene energenata u cijelom svijetu enormno porasle. Posebno se to odnosi na plin i električnu energiju, primjera radi, tokom proteklih nekoliko mjeseci cijena struje po MWh varirala je od 30 eura do 300 eura. Porasle su i cijene uglja, kao “glavnog sastojka” iz kojeg mi u Bosni i Hercegovini dobijamo struju.

Razlozi za rast cijena na svjetskom tržištu su različiti. Što se tiče uglja, brzi oporavak privrede nakon pandemije potaknuo je veliku potražnju, a proizvodnja to nije pratila i cijene su skočile. Što se tiče plina, napetosti između Zapada i Rusije te nizak nivo zaliha plina u Evropi doveli su do rasta cijene ovoga energenta. Pošto je porasla cijena plina, a osjeti se i nedostatak ovog energenta, bila je manja proizvodnja struje iz elektrana na plin, pa je povećana potražnja za ugljem, uslijed čega je i njemu porasla cijena, uz takse za emisiju CO2, krajnji proizvod – električna energija – poskupio je.

No, pravo pitanje jeste: Ako raste cijena struje na evropskom i svjetskom tržištu, mora li rasti cijena i u Bosni i Hercegovini? S obzirom na to da su elektroprivrede strateška preduzeća koja imaju zadatak da sistem opskrbe energijom čine pouzdanim i da zbog toga niko nikada nije ni razmišljao o privatizaciji ovih javnih preduzeća, građani i privreda trebali bi biti zaštićeni od šokova koji se dešavaju na svjetskom tržištu. Ipak, nisu baš svi zaštićeni, privrednici u entitetu Republika srpska dobili su cijenu višu za 30 posto. Proteklih nekoliko dana i privrednici u Federaciji BiH požalili su se na poskupljenje struje, odnosno da su brojne kompanije dobile ugovore od Elektroprivrede BiH za rezervno snabdijevanje električnom energijom na 60 dana, čija je cijena i do šest puta viša od prošlogodišnje.

NEDOUMICE OKO UGOVORA

Ako uzmemo u obzir činjenicu da Elektroprivreda BiH većinu uglja za proizvodnju energije dobija iz rudnika koji su u sastavu Koncerna Elektroprivrede BiH, te da imaju dugoročne ugovore o nabavci uglja, te ako znamo da je Elektroprivreda BiH najčešće izvozila viškove struje, mogli bismo reći da je rast cijene neopravdan.

Ipak, nije tako. Moramo znati da u javnom snabdijevanju cijene regulira Regulatorna komisija za električnu energiju Federacije BiH – FERK i za javno snabdijevanje domaćinstava i rezervno snabdijevanje, kao javni snabdjevač, Elektroprivreda BiH dužna je podmiriti sve potrebe našeg tržišta.

Problem između Elektroprivrede BiH i privrednika eskalirao je zbog toga što jedan dio firmi, a to je, kako kažu u Elektroprivredi BiH, jedan posto kupaca, nije dobio ponude ili nisu htjeli potpisati ugovore o snabdijevanju.

Da je problema bilo u vezi s tim, potvrdili su iz Elektroprivrede BiH.

“Malih nedoumica je bilo s tržišnim kupcima i trudimo se da ispoštujemo odluku Vlade FBiH o cijenama za 2022. godinu. Vrlo je jednostavno, za sve kupce koji su nam se obratili a koji nisu dobili ponudu i za kupce koji nisu potpisali ugovore o tržišnom snabdijevanju i koji su odbili i prihvatili ponudu ide od 1. januara do 6. januara cijena po odluci Vlade Federacije. Za sve koji nisu potpisali ugovore ide rezervno snabdijevanje po zakonu, i to samo šest dana januara. Mislim da to neće imati neki posebno negativan efekt na naše kupce, od 6. januara bit će im ponuđene cijene po odluci Vlade Federacije, koja je ugovorena s našim kupcima. Ja se nadam da će naši kupci što prije riješiti ovo i da ćemo na vrijeme imati ugovore za 2022. godinu”, rekao je Džemo Borovina, savjetnik generalnog direktora JP “Elektroprivreda BiH”. Dakle, suština je u tome da cijene nisu povećane, nego samo nisu ugovorene tržišne cijene na vrijeme.

Iz Elektroprivrede BiH tvrde da ni u narednoj godini neće biti rasta cijena električne energije ni za domaćinstva, a ni za privredu, barem ne u prvoj polovini godine.

No, čini se da je stanje na tržištu takvo da poskupljenje struje neće biti nemoguća opcija. Samir Selimović, izvršni direktor za proizvodnju “Elektroprivrede BiH”, ističe da je ovo preduzeće ispunilo plan poslovanja i elektroenergetski bilans, i to zahvaljujući dobroj proizvodnji iz hidroelektrana, odnosno povoljnim hidrološkim uvjetima.

Ali, termoelektrane nisu ispunile plan poslovanja, a jedan od razloga jeste što rudnici u sastavu Koncerna EPBiH nisu isporučili planirane i ugovorene količine uglja, ugovoreno je 5,5 miliona tona uglja, a isporučeno je 883.000 tona manje uglja, odnosno 4,6 miliona tona.

Ukupne zalihe uglja u termoelektranama iznosile su na kraju godine 99.000 tona, što je za 330.000 tona manje od plana. Trend smanjenih isporuka uglja nastavljen je i u januaru 2022. godine, isporuke su manje za čak 70 posto.

“Zbog svega ovoga, a imajući obavezu da podmirimo tržište električnom energijom, prinuđeni smo da na tržištu kupimo ugalj izvan koncerna kako ne bismo došli u probleme sa snabdijevanjem električnom energijom. Rezultat je da nema teškoća u snabdijevanju, ali, ipak, nedostatak 76 posto potrebnih količina uglja je veliki problem koji valja prevazići”, kazao je Selimović.

Na to treba dodati još i činjenicu da je Vlada FBiH, nakon štrajka rudara početkom decembra prošle godine, odobrila povećanje cijene uglja iz rudnika Koncerna EPBiH za 20 posto, kako bi se novcem od povećanja cijene uglja izmirila dugovanja rudnika. Ali kakva je korist od povećanja cijene ako rudnici ne isporučuju ugalj, odnosno isporučuju tek 30-ak posto ugovorene količine?!

FINANSIJSKI IZVJEŠTAJ

Prema dostupnim finansijskim izvještajima, “Elektroprivreda BiH” ima 180 miliona maraka neraspoređene dobiti iz prethodnih godina. U bilansu uspjeha za prvih šest mjeseci prošle godine navedeno je da je preduzeće ostvarilo dobit od 45 miliona maraka. Najveće prihode “Elektroprivreda BiH” ostvarila je prodajom struje domaćinstvima 167 miliona maraka, kupcima na 10 kV mreži – tržišno i rezervno snabdijevanje 61 milion maraka, kupcima na 110 kV mreži – tržišno snabdijevanje 29 miliona maraka, te kupcima na 35 kV mreži – tržišno snabdijevanje 18 miliona maraka. Posljednje tri stavke veliki su potrošači, odnosno privreda.

U ovom izvještajnom periodu “Elektroprivreda BiH” je imala 466 miliona maraka rashoda, od čega je na materijalne troškove, a većina se odnosi na nabavku uglja, utrošeno 177 miliona maraka, a na plate i naknade 85 miliona maraka.

Po elektroenergetskom bilansu za 2021. godinu, Elektroprivreda BiH je proizvela 6.238 gigavat sati (GWh) električne energije, od toga je u hidrocentralama proizvedeno 1.082 GWh, a u termoelektranama 5.156 GWh.

Ukupne potrebe klijenata “Elektroprivrede BiH” u 2021. iznosile su 7.641 GWh, te je u sistem EPBiH primljeno 1.403 GWh električne energije.