Sisak je jedan od nekoliko hrvatskih gradova u kojima se trenutno grade islamski kulturni centri i džemati za muslimanske vjernike. Ovaj grad, koji se nalazi u blizini granice s Bosnom i Hercegovinom, ima potrebu za izgradnju jednog reprezentativnog islamskog centra i zbog činjenice što u Sisku, od 30.000 stanovnika, oko 4.000 otpada na muslimansku populaciju. Od tog broja, čak je 70 posto Bošnjaka.
Glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Sisak Alem Crnkić pripada trećoj generaciji Bošnjaka koji su odrasli i žive u Sisku. Povod razgovora s efendijom Crnkićem, osim izgradnje islamskog centra, jeste i predstavljanje bošnjačke zajednice na ovom području, ali i opće stanje i perspektive muslimana Siska i okoline.
STAV: U historijskom kontekstu, Sisak je u velikoj mjeri poznat. Posebno kada je riječ o velikoj bici pod Siskom iz 1593. godine. Kako izgleda Sisak danas i na koji su način organizirani Bošnjaci i općenito muslimani na ovom području?
CRNKIĆ: Grad Sisak geografski je pozicioniran u središnjem dijelu Hrvatske, 50-ak kilometara južno od Zagreba i 40-ak kilometara od državne granice s Bosnom i Hercegovinom, što znači da Sisačko-moslavačka županija ili kanton graniči s Bosnom i Hercegovinom ili Unsko-sanskim kantonom, a najbliža državna granica jeste Bosanska Kostajnica. Grad Sisak je kroz minula vremena prepoznatljiv, a tako i idejno projektiran kao jedan od velikih industrijskih gradova, zahvaljujući Rafineriji nafte i Željezari “Sisak”, koji su bila najveći povod dolaska i naseljavanja generacija muslimana, pretežito Bošnjaka, u prijašnjim vremenima.
I lično pripadam trećoj generaciji Bošnjaka koja je u ovom gradu odrasla, nakon djeda i oca koji su bili zaposleni u Željezari “Sisak”. Grad Sisak ima oko četrdeset hiljada stanovnika, od toga, prema već sada zastarjelim podacima popisa stanovništva iz 2011, u gradu Sisku živi oko 2.500 muslimana, od toga broja, 70 posto su Bošnjaci, 30 posto Albanci i Romi. U Sisačko-moslavačkoj županiji, koju pokriva Medžlis Sisak, broji se preko 4.000 muslimana. Nažalost, u proteklih desetak godina, posebno nakon pristupanja Hrvatske u EU i otvaranja granica, zabilježena su brojna odseljavanja ljudi, porodica, posebno bošnjačke populacije, a uzrokovana gašenjem velikih industrija poput Željezare i Rafinerije nafte.
STAV: Medžlis Islamske zajednice Sisak jedan je od aktivnijih medžlisa na prostoru Hrvatske. Koje su to Vaše aktivnosti i na koji način ovaj džemat usmjerava svoje djelovanje?
CRNKIĆ: Medžlis Islamske zajednice u Sisku, kao jedan od šesnaest medžlisa u Hrvatskoj, jeste među prvih pet medžlisa, nakon Zagreba, Rijeke, Pule, Dubrovnika, po broju muslimana, članova Islamske zajednice, kojih ima blizu 400 domaćinstava, i naravno vjersko-prosvjetnim aktivnostima, sadržajima i programima koji se održavaju u cilju očuvanja, njegovanja i afirmacije sveukupnog nacionalnog i vjerskog identiteta muslimana na ovom području. I pored činjenice da postoje brojna nacionalna bošnjačka tijela, asocijacije i udruge koje imaju za cilj i programski rad očuvanja i afirmacije nacionalnog identiteta, većina tematskih programa se organizira u dogovoru s Islamskom zajednicom, koja dodatno animira ljude za učešće i odaziv.
Dan bijelih traka, Dani Srebrenice, različiti okrugli stolovi, promocije, predavanja – samo su neki od programa u kojima Islamska zajednica u Sisku daje svoj nemjerljiv doprinos. Islamska zajednica u Sisku po širokom spektru djelovanja, društvenoj uključenosti, prezentiranju univerzalnih vrijednosti, ali i afirmaciji sveukupnog identiteta predstavlja najvažniju instituciju svih islamskih vjernika na ovom području ili snažno vezivno tkivo muslimanskog bića. Skoro da ne postoji društveni događaj od važnosti za ovaj grad a da predstavnici Islamske zajednice nisu pozvani ili ne učestvuju. Glavnu okosnicu vjersko-prosvjetnih aktivnosti Medžlisa i osu oko koje se okreće misijski rad imama i muallima jeste vjeronauk kroz osnovne i srednje škole i mektepska nastava jer smo svjesni da ulaganjem maksimalnog truda u iznalaženju kvalitetnih oblika i metoda rada u približavanju vjere djeci i mladima mi ustvari odgajamo i pripremamo buduće džematlije.
STAV: Kakav je položaj muslimanske zajednice na području Siska i koliko nastojite biti povezani s matičnom zajednicom u Bosni i Hercegovini?
CRNKIĆ: Prava muslimana institucionalno su i pravno regulirana kroz ugovor između Islamske zajednice u Hrvatskoj i države Hrvatske u pitanjima od zajedničkog interesa, koji predstavlja vrlo kvalitetan pravni okvir djelovanja i realizacije vjerskih prava muslimana u Hrvatskoj. Jedno od tih unikatnih i jedinstvenih vjerskih prava jeste mogućnost sklapanja brakova u sklopu džemata u Hrvatskoj koji imaju građansko, odnosno državno priznanje, što implicite znači da su imami ujedno i matičari koji, pored vjerskog, sklapaju i građansko, odnosno općinsko vjenčanje. Spomenuti ugovor regulira i pitanje izgradnje džamija i osnivanja različitih ustanova i institucija čiji je cilj jačanje identiteta muslimana. Prava regulirana ovim ugovorom se poštuju i realiziraju sve ovisno o tome koliko mi želimo i koliko smo ustrajni na tome da realiziramo mnoga naša prava. Mešihat Islamske zajednice u Hrvatskoj integralni je dio Islamske zajednice u BiH na čelu s reisul-ulemom kako pravno, tako i suštinski. Mi smo jedno tkivo bez obzira na specifičnost društveno-kulturnog konteksta gdje djelujemo, naše misijsko djelovanje u segmentima vjeronauke, mekteba, prezentacije i očuvanja vjere, kulture i tradicije je jedinstveno.
STAV: Koji su to izazovi koji se nalaze pred mladim Bošnjacima u Sisku? U kojoj mjeri uspijevaju sačuvati vlastiti identitet?
CRNKIĆ: Brojni su izazovi s mladim generacijama, posebno na ovom području. Sadašnje generacije djece i mladih koje su rođene, odrastaju ovdje u Hrvatskoj i formiraju svoj budući život kroz brak i posao su posebno osjetljive generacije čiji su izazovi mnogo kompleksniji u jednom ovakvom društvenom ambijentu i kontekstu nego što je to u našim bosanskim sredinama. Kad to kažem, onda mislim na jedan od najvećih izazova, bar po mom mišljenju, da sačuvamo svakog mladića i djevojku u smjeru pravilnog razvijanja islamskog identiteta i kroz sklapanje muslimanskih brakova. Porodični ambijent ključan je u tom smislu, ukoliko se konstantno i ustrajno jača svijest unutar porodice, svijest mladih o tradiciji, vjeri i historiji je na razini na kojoj bi trebala biti. U proteklom periodu uspjeli smo oformiti jednu grupu polaznika u sklopu školskog kurikuluma u Sisku koji pohađaju izborni predmet bosanski jezik i književnost.
Važno je dodatno osvijestiti roditelje i djecu da biraju ovaj izborni predmet i u budućnosti. Pored edukacije i odgoja djece i mladih, prepoznali smo neiskorišten prostor misijskog djelovanja na odraslu populaciju ljudi, dakle, često smo se pitali kako konkretno djelovati i utjecati da privučemo nove džematlije, ljude čija je jedina veza s džamijom kroz članarinu, ali nema življenja islama, i onda smo ponudili jednu posebnu edukaciju, tečaj ili kurs islama za odrasle početnike. Takav oblik edukacije pokazao se odličnom odlukom jer smo uspjeli upoznati nove ljude i približiti ih Zajednici. U godinama prije pandemije mnogo smo bili usredotočeni na organiziranje javnih svečanosti kroz koje bismo prezentirali vrijednosti vjere, kulture i tradicije. Godinama smo tradicionalno obilježavali Novu hidžretsku godinu, dobrodošlicu ramazanu kroz mektepske akademije, ali i obilježavali mjesec rođenja poslanika Muhammeda, a. s., kroz manifestaciju “Poslanik u mom srcu”.
