Nakon promocije knjige "Tarih - Knjiga islama", održane večeras u Centru za kulturu Grada Mostara, mostarski muftija dr. Salem-ef. Dedović uručio je nagradu za životno djelo mostarskom pjesniku Salihu Sevdiju Trbonji.
Uz izraze nesebičnog zadovoljstva da ima priliku u svojstvu muftije dodijeliti ovo nesvakidašnje priznanje Salihu Sevdiju, koji je više od pet decenija prisutan na javnoj književnoj, kulturnoj sceni Mostara, mostarski muftija dr. Salem-ef. Dedović je kazao kako se radi o "dragom čovjeku koji je svojim pisanim, književnim, proznim i poetskim radom iznova Mostaru i Mostarcima otkrio veliko raskošno, pjesničko kulturno bogatstvo u različitim književnim formama".
- Višeslojevito je djelo Saliha Sevdija Trbonje. Njegov stil je osebujan. Njegove knjige i zbirke poezije treba čitati polahko i zaroniti u dubine teksta. Mislim da nema nijedne važne historijske dionice, historijske ličnosti, građevine i simbola ovoga grada, a napose kultura Bošnjaka, a da Salih Sevdi to nije oslovio svojom riječju na prefinjen i dragocjen način. Ovu nagradu smatram činom zahvalnosti u ime Islamske zajednice, koja je njemu toliki važna i draga - kazao je muftija Dedović.
U prvoj deceniji svog književnog rada Sevdi je dobio deset važnih i dragocjenih nagrada, poput nagrade za mlade pjesnike Šantićevih večeri poezije, nagrade Omladine Mostara, "Zlatno sunce" u Nišu, "Mladost Sutjeske", no ni nijedna od njih, naglasio je, nema značaj kao nagrada koju je dobio od Islamske zajednice.
- To je za mene nešto zbilja, neočekivano. Oduševljen sam i zahvalna Muftijstvu mostarskom - kratko je prokomentirao Sevdi.
On se nakon ulaska u svijet poezije istovremeno počeo upoznavati i sa sržnim porukama islama i, na taj način, otkrivati sebe.
- Bilo je nekoliko pjesama koje su govorile o općim motivima, ali kad sam otkrio ljepote islama pisao sam o njima. Kako je u meni rastao islam i kako se počeo buditi u Mostaru, tako su rasle i moje pjesme. Sve što sam napisao je o islamu i u islamu - kazao je Sevdi.
On je svoj polustoljetni književni rad zaokružio 40. knjigom "Tarih - Knjiga islama", u kojoj je opisao historijske događaje, ličnosti koji su ispisivali historiju i koji je danas kreiraju, primijetio je jedan od promotora knjige, Mustafa-ef. Jelovac.
- A knjiga islama hoće kazati da je to sve prožeto bogobojaznosti autora i da je u hladu onoga što islam traži od čovjeka, dobrotu, smirenost, čestitost, a Salih je takav i to govori u objavljenim djelima. Ova knjiga, kako to on kaže za gradove Hercegovine, je skup sitnica koje zajedno daju ljepotu i ukras. Možda ćemo negdje naći i poneku gorku riječ u knjizi, ali je ona sigurno ljekovita i njena poruka je jaka kao što su ljekoviti mirisi gorkih hercegovačkih trava - kazao je Jelovac.
Na promociji je o poeziji Saliha Trbonje i njegovom značaju na kulturnoj sceni u Bosni i Hercegovini govorio još i novinar publicista Hasan Eminović.
Salih Trbonja Sevdi rođen je 1950. u Mostaru. Nastavnik je Historije i Geografije. Otac dvoje djece, kćeri Lejle i sina Tarika. Po diplomiranju na Pedagoškoj akademiji dvadeset godina obavlja poslove iz kulturne djelatnosti.
Dvadeset godina bio je sekretar Matice iseljenika, korektor i sekretar časopisa "Most". Bio je glavni i odgovorni urednik časopisa za djecu "Evlad". Autor je Elaborata i urednik kulturne rubrike u časopisu za bošnjačku, duhovnu i nacionalnu afirmaciju "Kabes". Stalni saradnik islamskog časopisa "Muallim", do agresije na BiH. Jedan je od osnivača KDM "Preporod" u Mostaru. Od početka agresije na BiH radio na MDD "Merhamet". Član je Udruženja književnika SRBiH, sada Društvo pisaca BiH. Uključuje se 1993. godine kao nastavnik Historije u zgradi "Bejrut", u mraku uz svijeće. Sevdi je kao nastavnik Historije i Geografije radio sedam godina, dok je 15 godina proveo kao učitelj. Penzionisao se 2014. godine.
Sevdijev kalem je pisao poeziju, poeziju za djecu, eseje, recenzije, uvodnike, poeme, poetsku prozu, romane za djecu, priče, putopise, ilahije... Obnovio je u svojoj poeziji na bosanskom jeziku 33 vrste divanske poezije. Šest tariha na bosanskom jeziku uklesano je na hajrate džamije Tere Jahja na Carini. Poezija mu je prevedena na mađarski, slovački, turski, ruski, bugarski, poljski, francuski, engleski, albanski i arapski jezik.
O Sevdijevoj poeziji pisali su dr. Enes Duraković, Ahmed Kasumović, dr. Ljubomir Cvjetić, dr. Rašid Durić, Nijaz Alispahić, Miloš Petrović, Pero Zubac, Rizo Džafić, Alirizah Gaši, dr. Ibrahim Kajan, dr. Džemaludin Latić, Hadžem Hajdarević, Meho Baraković, Ivan Kordić, dr. Alija Pirić, Atif Kujundžić, Rešad Hadrović, Alija Kebo, Hasan Eminović...
Poezija, proza i eseji uvršteni su u antologije, fotomonografije, zbornike, izbore, kalendare, enciklopedije, kao npr. Fotomonografije o Starom mostu, Monografija o Starom mostu, Fotomonografija "Mostarske džamije", Izbor radova članova Društva pisaca BiH, Leksikon znamenitih Bošnjaka, Leksikon "Ko je ko u Bošnjaka", Prilozi "Pregled stvaralaštva u Mostaru".
Hasan Eminović
Preporod.info
