U blizini Antequere, sjeverno od Malage, nalazi se farma koja je sada gotovo sva u ruševinama. Unutar njezine ograde nalazi se spomenik, džamija iz 9. stoljeća. Nakon što je preživjela stotine godina, sada je u opasnosti od potpunog urušavanja unatoč tome što je 2008. proglašena dobrom od kulturnog interesa.
Izvještaj rađen ovog ljeta naglašava "zabrinutost“ stanjem objekta i traži hitnu obnovu kako bi bila spašena džamija od gotovo 900 kvadrata koja je mogla primiti 700 ljudi.
Džamija se nalazi 13 kilometara udaljena od drevnog grada Bobastro koji je bio sjedište Omara Ibn Hafsuna, pobunjenika koji je udario na Umajadski emirat krajem devetog i početkom desetog stoljeća. Abderramán III je izgradio grad kako bi okončao bunu i pokazao svoju moć. Prvi korak te političke propagande bila je gradnja džamije čije dimenzije odgovaraju tačno četvrtini Velike džamije u Córdobi.
Arheolozi ističu rad stručnih klesara koji su pri gradnji iskoristili tesane kamene ploče iz starog rimskog naselja. I danas se ističu lukovi iznad njezinih prozora i mihrab dok vanjske zidove danas podupiru drvene grede.
Neočekivana brza pobjeda nad Omarom Ibn Hafsunom u drugom desetljeću 9. stoljeća dovela je do toga da Abderramán III promijeni svoje planove. Postavio je logor i svoj gradski projekt premjestio bliže Córdobi, iz čega je nastala Medina Azahara, prema istraživanjima Virgilia Martíneza Enamorada, doktora srednjovjekovne historije.
Džamija je ostala na osami, na selu i održala je svoju vjersku namjenu. Nakon protjerivanja muslimana sa tih prostora novi vlasnici su je čuvali i održavali što je omogućilo da građevina opstane do danas. Ali, kako ubrzano propada danas traži hitnu intervenciju i konzervaciju. Potrebno je 77.000 eura da bi se obavili minimalni konzervatorski radovi kako se džamija ne bi srušila i kako bi ostala zaštićena od pljačkaša.
To je novac koji vlasnici farme nemaju a lokalni zakoni o historijskoj baštini kažu da konzervaciju i obnovu ne plaća država nego onaj u čijem je vlansštvu imovina.
