Prema podacima koje je prikupio Visoki komesarijat UN-a za izbjeglice (UNHCR), sada ima gotovo isto toliko ukrajinskih izbjeglica koliko je bilo afganistanskih izbjeglica koje su bježale od (prvog) talibanskog režima 2001. godine. Oni predstavljaju oko 9,1% ukrajinske populacije prije invazije od oko 41,1 milion stanovnika – što sadašnju krizu svrstava na 16. mjesto među 28 najvećih izbjegličkih kriza prema udjelu izbjeglica u ukupnom stanovništvu.

Centar je ispitao sve slučajeve u bazi podataka UNHCR-a od 1960. godine u kojima je bilo najmanje 500.000 izbjeglica i raseljenih osoba iz određenih zemalja u datoj godini. Analiza ne uključuje „interno raseljene osobe“ – one koji su pobjegli ili protjerani iz svojih uobičajenih domova, ali još nisu prešli međunarodnu granicu.

Građanski rat u Siriji, koji je počeo 2011. godine, stvorio je više izbjeglica od bilo koje druge krize od ranih 1960-ih, kada je UNHCR počeo čuvati podatke o pojedinačnim zemljama. Gotovo 6,9 miliona Sirijaca – oko trećine prijeratnog stanovništva zemlje – živi kao izbjeglice ili tražitelji azila izvan svoje matične zemlje, a skoro 3,7 miliona je sada u Turskoj. Dodatnih 6,8 miliona Sirijaca je raseljeno iz svojih domova, ali žive drugdje u zemlji – što znači da je građanski rat iskorijenio oko dvije trećine cjelokupnog stanovništva Sirije.

Afganistan, koji je bio u ratu ili sam sa sobom ili sa vanjskim snagama više od četiri decenije, imao je više od 2 miliona izbjeglica svake godine od 1981. Vrhunac je bio 1990., nakon što su se sovjetske trupe povukle iz zemlje i vlada podržana od SSSR-a borila se da zadrži vlast protiv koalicije mudžahedina. Te godine je više od polovine ukupne procijenjene populacije zemlje - 6,3 miliona ljudi - navedeno kao izbjeglice.

Venecuela je također doživjela ogroman odljev stanovništva u posljednjih nekoliko godina, jer je ekonomija zemlje gotovo u kolapsu, a napori opozicije da svrgne vladu predsjednika Nicolasa Madura su zastali. Prema UNHCR-u, više od 5 miliona Venecuelanaca su izbjeglice u drugim zemljama, traže azil ili su na neki drugi način raseljeni u inostranstvo – sve u svemu, oko 15% sadašnje procijenjene populacije.

Jedna od najvećih izbjegličkih kriza je i ona tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu kada je raseljeno više od 26 posto prijeratnog stanovništva Bosne i Hercegovine, odnosno oko 993.000 osoba.