U Ustikolini su u subotu, 20. aprila 2024. godine, postavljeni nišani velikanu našeg vremena, rahmetli Hasanu Čengiću te obnovljeni nišani rahmetli Turhan Emin-begu, vakifu prve džamije u Bosni i Hercegovini. Nišani Turhan Emin-bega su napravljeni na osnovu originala koji se čuva u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu.
O Hasanu Čengiću, koji je donedavno bio među nama, mnogi od nas mnogo znaju i svjesni su njegovih zasluga i velikih djela. No, Turhan Emin-beg historijska je ličnost o kojoj ipak imamo vrlo malo informacija. Njegovo ime uglavnom se spominje vezano za džamiju u Ustikolini, koja se smatra najstarijom u Bosni i Hercegovini.
Alija Nametak je u svojim Putopisnim bilješkama objavljenim 1940. godine o Ustikolini pisao ovako: “Da se još svratimo u Ustikolinu. Tu su najprije odjahale čete Turhan Emin-bega, tu najprije zasja luča islama u Hercegovini. (Foča i njezina okolica iza okupacije izdvoji se iz Hercegovine i pripoji sarajevskom okružju.) Tu je podignuta i prva džamija u našim krajevima, a njezina vitka i elegantna munara i sad kazuje kako je islam na ovom tlu vječit.”
Kada je u pitanju datum gradnje džamije, Mehmed Mujezinović tvrdi kako se do tada u dva navrata pokušavalo riješiti i to pitanje, i to oba puta na osnovu nišana s natpisom koji se nalazi na šehitskoj nekropoli na Presjeci. “Prvi je M. Zarzycki u svom radu 'Varošica Ustikolina' objavio dio natpisa sa spomenutog prelomljenog nišana na Presjeci... U tome natpisu nedostaje ime pokojnika i njegova oca, jer su uslijed preloma nišana nestali, a od datuma manjka upravo onaj dio koji označava stotice godina”, piše Mujezinović, nastavljajući: “Da bi dokazao da se ovaj natpis odnosi na Turhan Emin-bega, Zarzycki kaže, da mu je Muhamed beg Čengić pripovijedao kako je on oko 1850. godine na tom nišanu, dok je još bio čitav, pročitao 'Turhan Emin' a godinu 869. (1446). Na osnovi toga Zarzycki kaže da je džamija na Ustikolini sagrađena između 866. i 869. (1463- 1466.) godine.”
U istraživanju Mujezinović donosi i kako su “fočanski kadija Mulabdić i muderis hfz. Hamid Muftić još prije 1896. godine pročitali na nišanu na Presjeci da je Turhan Emin-beg poginuo 852. (1446.) godine”; zatim da je prema tradiciji poznato da je on sagradio džamiju na Ustikolini u onoj godini u kojoj je poginuo. “Na osnovu toga navodnog čitanja Muftić je sastavio tekst natpisa, koji je potom prepisan na limenu ploču i stavljen u džamiju. Ploča sa natpisom je nestala u prošlom ratu, ali se sačuvao njezin prepis u kome čitamo da je džamiju na Ustikolini sagradio Turhan Emin-beg godine 852. (1446).”
Zarzycki kojeg spominje Mujezinović jeste Miron Zarzycki, koji je o Ustikolini objavio tekst 1891. godine u Glasniku Zemaljskog muzeja. Zarzycki u svom putopisu Varošica Ustikolina tvrdi kako je u osmansko doba u Ustikolini cvao zlatarski (kujundžijski) zanat, trgovina se vodila na veliko, a okolo i po brdima sadili se veliki vinogradi. “Pošto je sultan Fatih Mehmed došao u Ustikolinu, ostavi tu jedan kol (stražu) vojske, a kao zabita (starješinu) ostavi Turhani-Emina, koji je po pričanju sagradio ustikolinsku džamiju. Turhanije bili su zapovjednici, a onaj kol, što je bio na Ustikolini bio je 'usta kol', t.j. 'stari kol'. Neki tvrde, da je od 'usta kol' postalo ime Ustikolina, a riječica Koluna da je dobila ime od riječi kol”, piše Zarzycki.
Džamija u Ustikolini ponovo je srušena tokom Agresije na Bosnu i Hercegovinu. Obnovljena je sedmog jula 2007. godine, a na otvaranju Turhani Emin-begove džamije okupilo se tada nekoliko hiljada ljudi.
