'Hangry' je anglicizam (akronim za 'gladan' i 'ljut'), koji se kolokvijalno koristi za označavanje lošeg raspoloženja kada smo gladni i kada ne možemo glad utoliti. To je stanje malaksalosti, uporedivo s onim što osjećamo kada umiremo od sna, ali ne možemo zaspati, stanje koje odrasli pokušavaju sakriti (ponekad, bez puno uspjeha), ali ono je kod djece, osobito beba, nekontrolirano i manifestira se u obliku neutješnih suza.

Usput, to je prilično neugodan svakodnevni osjećaj koji je upravo istražen po prvi put izvan laboratorije u studiji koju su vodili akademici sa Univerziteta Anglia Ruskin (ARU) u Velikoj Britaniji i Karl Landsteiner u Austriji.

Izvještaj objavljen u časopisu PLOS ONE, napokon je naučno potvrdio da takvo ponašanje nije hirovita reakcija na nedostatak zadovoljenja naših osnovnih potreba, već je osjećaj apetita zapravo povezan s više nivoa ljutnje i razdražljivosti, kao i nižeg nivoa zadovoljstva.

Kako bi došli do ovog poznatog zaključka, istraživači su angažirali 64 odrasle osobe iz srednje Evrope, koje su bilježile nivo gladi i različite mjere emocionalnog blagostanja tokom razdoblja od 21 dana.

Sudionici su zamoljeni da zabilježe svoje osjećaje i nivo apetita na aplikaciji za pametni telefon pet puta dnevno. Ovakav način prikupljanja podataka olakšao je provođenje studije u stvarnom, svakodnevnom okruženju, poput vašeg radnog mjesta ili doma.

Rezultati ne ostavljaju mjesta sumnji i pokazuju da je glad povezana s jačim osjećajem ljutnje i razdražljivosti, kao i nižim nivoom užitka. Učinci su bili značajni, čak i nakon uzimanja u obzir demografskih faktora kao što su dob i spol, indeks tjelesne mase, prehrambeno ponašanje i individualne osobine ličnosti.

Glad je bila povezana s 37% varijante u razdražljivosti; 34%, od ljutnje i 38% od varijacija u zadovoljstvu koje su registrirali sudionici. Ovo istraživanje takođe zaključuje da su negativne emocije (razdražljivost, ljutnja i gađenje) uzrokovane i dnevnim fluktuacijama u gladi i rezidualnim nivoima gladi mjerenim prosjekom u tom trosedmičnom razdoblju.

"Mnogi od nas već su svjesni da gladovanje može uticati na naše emocije, ali iznenađujuće postoji vrlo malo naučnih istraživanja usredotočenih na 'gladnost'. Naša je prva studija koja ispituje osjećaj gladi izvan laboratorije. Promatrajući ljude u njihovim svakodnevnim životima, otkrili smo da je glad povezana s nivoima ljutnje, razdražljivosti i užitka", rekao je glavni autor studije Viren Swami, profesor socijalne psihologije na Univerzitetu Anglia Ruskin (ARU).

Iako ovo istraživanje ne predlaže načine za ublažavanje ovih negativnih emocija izazvanih glađu, sugerira se da "označavanje emocije može pomoći u njezinoj regulaciji, na primjer, prepoznavanje da se osjećamo ljuti jednostavno zato što smo gladni. Stoga, povećana svijest o tome da je neko "gladan" može smanjiti vjerovatnost da će ova potreba dovesti do negativnih emocija i ponašanja.

Ono što bi sada bilo dobro znati je kako, primjerice, povremeni post poput ramazanskog utiče na naše emocije. O dijetama naučnici još nisu razmišljali.