Kopija Biblije, za koju se smatra da je stara 1.100 godina i jedna od najstarijih netaknutih knjiga na svijetu, prodata je na aukciji za 38 miliona dolara (oko 69 miliona KM). “Codex Sassoon” u kožnom povezu, rukom pisani pergament, kupio je Alfred H Moses, bivši američki ambasador u Rumuniji, u srijedu u New Yorku. Smatra se da je ova knjiga nastala negdje između 880. i 960. godine nove ere, a Oxford Languages definira ovaj kodeks kao “drevni rukom pisani tekst u obliku knjige”.
Alfred H Moses ovaj vrijedni rukopis donirao je Muzeju jevrejskog naroda ANU u Tel Avivu, naveli su aukcionari Sotheby'sa u svom saopćenju. Anu znači „mi“ na hebrejskom, navodi se na web stranici ovog muzeja.
“Codex Sassoon” je knjiga koja je dobila ime kada je nju 1929. godine odlučio kupiti David Solomon Sassoon, sin iračkog jevrejskog poslovnog magnata s raskošnim domom u Londonu kojeg je napunio kolekcijom jevrejskih rukopisa. Biblija je kasnije bila u vlasništvu penzionog fonda “British Rail” sve dok je nije kupio sadašnji prodavac, švicarsko-libansko-sirijski milijarder Jacqui Safra, 1989. godine za 3,19 miliona dolara (oko šest miliona KM).
Specijalista aukcijske kuće Sotheby's za judaiku, tj. jevrejske ritualne predmete, Sharon Liberman Mintz, rekla je da cijena, jedna od najviših na aukciji, “odražava duboku moć, utjecaj i značaj Biblije, koja je nezamjenjiv stub čovječanstva”.
Kada je riječ o prodajama rukopisa, godine 2021. rijetka kopija američkog ustava prodata je za 43 miliona dolara (oko 78 miliona KM). Isto tako, Bill Gates je platio 31 milion dolara (oko 56 miliona KM) za “Codex Leicester” Leonarda da Vincija 1994. godine. Mintz je rekla i to da je apsolutno oduševljena prodajom i da će se “Codex Sassoon” uskoro vratiti u Izrael, gdje će biti i izložen kako bi ga svijet vidio.
Dok je “Codex Sassoon” najraniji sačuvani primjerak jednog rukopisa Biblije – koji sadrži sve 24 knjige s interpunkcijom, samoglasnicima i akcentima – postoje stariji primjeri koji su nepotpuni, uključujući svitke s Mrtvog mora.
Ostale starije Biblije koje postoje, uključuju “Codex Sinaiticus”, čiji se dio nalazi u Britanskoj biblioteci, i “Codex Vaticanus” u Vatikanu, datiraju iz 4. stoljeća, te “Codex Alexandrinus”, koja se također nalazi u Britanskoj biblioteci i datira iz 5. stoljeća. Evanđelje svetog Katberta također se nalazi u Britanskom muzeju i datira iz 7. ili 8. stoljeća.
