U proteklih nekoliko mjeseci intenzivno se govorilo o neustavnom Zakonu o nepokretnoj imovini Republike srpske. Kako je trebao propisivati ovaj zakon, nepokretna imovina koju koriste vlasti Rs-a, jedinice lokalne samouprave, javna preduzeća, javne ustanove i druge službe koje je osnovao entitet Rs, „po sili zakona“ pripada njima. To je u suprotnosti s odlukama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, ali i visokog predstavnika u našoj državi. I dok su sve oči uprte u ovaj problem, ispod radara prolazi, neki će reći, puno opasniji proces. Pojedine lokalne vlasti u Rs-u trenutno su u procesu brutalnog otimanja privatne imovine uglavnom od Bošnjaka, čime suptilno nastavljaju s procesom etničkog čišćenja, i to u mirnodopskim uvjetima.

Naime, dobar dio Bošnjaka u entitetu Rs desetljećima ima svoju privatnu imovinu za koju uredno plaća i porez. Međutim, Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove i Pravobranilaštvo Rs-a određene su parcele ocijenili spornima, tj. izrazili su sumnju da su „uzurpirane“ od entiteta. Kroz postupke izlaganja nekretnina, harmonizaciju katastra i gruntovnice, već neko vrijeme koriste priliku da uglavnom pošumljena privatna zemljišta preinače u entitetsko vlasništvo. Mnoge Bošnjake koji u manjem bh. entitetu imaju zemljište, a žive u federalnom dijelu, negativno je iznenadio poštar kada im je na kućnu adresu donio rješenje u kojem stoji da im se oduzima dio imovine. Neki su uložili žalbe, dok su se drugi, što je veliki problem, pomirili s tim da ostaju bez privatne svojine.

Da stvar bude još složenija, Zakonom o premjeru i katastru Rs-a ovakvi postupci lokalnih vlasti praktično su legalizirani. Upravo zato, pravni tim koji zastupa oštećene Bošnjake uputio je apelaciju za ocjenu ustavnosti ovog zakona na adresu i entitetskog i državnog Ustavnog suda, a ako ne dođe do revidiranja njegovih spornih odredbi, advokati nemaju namjeru stati s pravnom bitkom.

Dobar broj Bošnjaka pasivan

Zajim Mahmutović je potpredsjednik Skupštine Opštine Milići. Od početka je u stalnoj interakciji s osobama koje se terete za „uzurpaciju entitetske imovine“, ali i s advokatskim timovima. On nam objašnjava da u čitavom procesu „preknjižavanja“ ima dosta nelogičnosti, ali i da je dosta rezigniran zbog pasivnosti onih kojima se uzimaju zemljišta, pa čak i objekti.

„Nažalost, dobar broj Bošnjaka koji imaju imovinu u entitetu Rs je pasivan. Ja sam sugerirao da se bore za svoje, ako uoče neke nepravilnosti da se žale, ili ako već ne žele svoju zemlju, da je barem daju na raspolaganje Islamskoj zajednici. Jedni su me poslušali i žalili su se, ali su to procesi koji će sigurno trajati godinama. Međutim, tu na kraju može doći do pozitivnog ishoda. S druge strane, ima svijeta koji je jednostavno digao ruke od svoje imovine. Nisu ništa konkretno poduzeli uprkos našim pozivima da dignu svoj glas. Proces ulaganja žalbe nije skup. Deset maraka košta taksa i to je sve. Ima ljudi koji nisu nikada ni došli. Vjerujem da misle kako se bore s vjetrenjačama, da neće ništa postići, ali dobiti bilo šta u situaciji poput ove bez pravne borbe gotovo je nemoguće“, istakao je Mahmutović.

Objašnjava da su se među oštećenima našli i on sam i njegova porodica, ali da je upravo zato pravovremeno krenuo u pravni postupak.

„Moj otac plaćao je porez na imovinu više od pola stoljeća, a danas mi entitetske vlasti spore vlasništvo nad određenim parcelama. Tako da sam i ja ušao u sudski proces, ali niko ne zna koliko će to sve trajati. Bojimo se samo tog vremenskog mrcvarenja. Jednostavno, problem je u sadržaju donesenog Zakona o premjeru i katastru Rs-a, u kojem su ovakvi slučajevi naprosto legalizirani na nivou entiteta. U selima Raševo, Maćesi i u dijelu Sebiočine ljudi su masovno ulagali žalbe i vjerujemo da će u tim slučajevima i krajnji sudski ishod biti u korist onih koji su se žalili. Poznajem jednog čovjeka čija je žalba već uvažena i koji je povratio vlasništvo nad svojom imovinom. Poslat ću vam njegov broj, pa ga nazovite“, kazao nam je Zajim Mahmutović.

Vratili zemlju pa je opet uzeli

Tek što smo pomislili da je žalbeni postupak za stanovnika jednog sela na teritoriji općine Milići prošao bez velikih zavrzlama, razgovor s njim pokazao je da je situacija znatno drugačija. „Vratili smo našu zemlju, pa su nam je opet uzeli“, rečenica je jednog od oštećenih, čiji je identitet poznat redakciji Stava.

„Dokazali smo vlasništvo, imamo sve potrebne dokumente, kupoprodajne ugovore iz 1980-ih, redovno plaćamo poreze, ali džaba... Nakon ponovljenog postupka, drugi put nam uzimaju jednu parcelu. Bit ću do kraja otvoren i reći da je meni jedan član komisije nakon što je izašao na teren i nakon što sam mu predočio sve dokaze o vlasništvu jednostavno rekao: 'Jebiga'. Eto, to dovoljno govori o cjelokupnoj situaciji“, priča nam naš sagovornik.


Zajim Mahmutović

Kako nam dalje pojašnjava, na novo rješenje nema pravo žalbe. Tek nakon godinu dobit će od nadležnih općinskih službi poziv na koji se treba odazvati kako bi se, prema njegovim riječima, „utvrdilo šta će i kako dalje“.

„U proteklom periodu dosta se govorilo o pitanju državne imovine, ali gotovo niko nije spominjao brutalnu otimačinu privatnog vlasništva. Imovina biva otimana uglavnom od Bošnjaka, ali valja istaći da su pogođeni i pojedinci drugih nacionalnosti. Znam jednog mladića, Srbin je, kojem su uzeli jednu pošumljenu parcelu. On je uzeo kamion, u prikolicu natovario gume, otišao i sve zapalio. Čisto da se entitetski vlastodršci ne bogate preko tuđih leđa. U jednom neformalnom razgovoru prethodno spomenuti član komisije koja je izlazila na teren rekao mi je da postoji šansa da vratimo naše zemljište na kojem nema šume, a one pošumljene dijelove vrlo teško“, dodao je.

Kršenje ljudskih prava

Emir Kovačević je advokat koji je od starta pravna podrška svima onima koji su se našli u nezavidnoj poziciji kada je riječ o postupku izlaganja nekretnina u manjem bh. entitetu. Naime, njegov ured im nudi besplatno pravno savjetovanje u ovim slučajevima tako da se svi oni koji se smatraju oštećenim mogu javiti njemu i njegovim saradnicima kako bi se informirali.

„Tamo imate situaciju da su ljudi upisani u katastar kao posjednici, a da u gruntovnici stoji da je riječ o društvenoj ili državnoj imovini. Situacija nije baš crno-bijela. Međutim, ima dosta osnova da se ti ljudi i u gruntovnici knjiže kao vlasnici jer su imovinu naslijedili te zato što je koriste više desetljeća, neki i više od stoljeća. No ako igdje postoji trag u gruntovnici da se radi o društvenoj ili državnoj imovini, općinske odnosne entitetske vlasti sve rade da tu imovinu knjiže na Rs bez ikakve procedure i bez ikakvog poštivanja zakona“, napomenuo je.

Kako nam pojašnjava ovaj pravnik, on smatra da se u ovim slučajevima krši nekoliko ljudskih prava.

„Prvo pravo koje se krši jeste pravo na žalbu. Mnogima je čak ograničena mogućnost žalbe. Mogu se žaliti samo na premjer i klasifikaciju zemljišta, ali ne i na to što mu je oduzeta imovina. Mi to osporavamo na Ustavnom sudu BiH, tvrdimo da to nije u skladu s ustavnim propisima, da treba omogućiti ljudima da se žale u punom kapacitetu. Druga stvar, proglašavaju se uzurpatorima. U postupku izlaganja ljudi dođu, pravobranilac im predstavi tri parcele i kaže da se dvije knjiže na njih, a jedna na općinu jer ih na toj parceli proglase 'uzurpatorom'. Tu smatram da se krši čak i Zakon o upravnom postupku Rs-a zato što, ako postoji osnova za uzurpaciju, onda se postupak izlaganja nekretnina obustavlja dok se ne okonča postupak utvrđivanja osnova za uzurpaciju. Čak i uzurpator može ostvariti pravo vlasništva nad imovinom ako dokaže da je duži vremenski period prisutan tu i ako nikoga ne ometa. Ovako njima odmah kažu da su uzurpatori, uručuje im se pravosnažno rješenje, a navodno će se tek naknadno voditi postupak o utvrđivanju osnova za uzurpaciju. Treća bitna stvar jeste ta da se imovina ne može knjižiti na entitete. To je Ustavni sud BiH u tri presude utvrdio. Dakle, ima tu dosta kršenja osnovnih ljudskih prava i drugih propusta“, podvukao je.

U svojoj finalnoj poruci svima koji smatraju da su oštećeni poručuje da se obavezno žale, da vode sudske postupke te da zajedno ulažu i žalbe i tužbe kako bi smanjili troškove.


Emir Kovačević

„Primijetio sam i to da se pri dostavi rješenja dešava jedan naizgled banalan, ali zapravo vrlo ozbiljan propust. Kada poštar donese u selo rješenja, jedan čovjek se potpiše i preuzme pedeset tih rješenja. Apelujem na ljude da ne potpisuju preuzimanje rješenja za koja znaju da ih ne mogu komšijama uručiti. U nadležnim općinskim službama jedva čekaju da imaju urednu dostavnicu, da prođe rok za žalbu, čime rješenje postaje pravosnažno. Nakon toga i ja gubim mogućnost da vodim pravnu borbu. Kada čovjek dobije rješenje, odmah sebi mora zabilježiti datum prijema jer od dana prijema računaju se rokovi za žalbu. Ništa manje važno jeste i oslobađanje od takse, na koje imaju pravo. Samo moraju priložiti ček od penzije i sl. Najgora opcija jeste da se ljudima oduzme zemlja i da još na to plate i taksu“, upozorava advokat Kovačević.

Na kraju govori da su apelaciju za ocjenu ustavnosti Zakona o premjeru i katastru Rs-a već poslali Ustavnom sudu Rs-a i Ustavnom sudu BiH, ali i da su se obratili državnom Vrhovnom sudu s nizom zahtjeva. Ako tu izgube, kaže da idu u Strasbourgu.