Kroz historiju su zarazne bolesti pratile ljude u njihovom otkrivanju svijeta, a bolesti su uvijek pratile kretanja povezana s trgovinom ili ratovima.
Kako ističe Visual Capitalist, čini se da su pandemije češće jer je globalna trgovina postala široko rasprostranjena. Ali s poboljšanom zdravstvenom zaštitom, boljim razumijevanjem načina na koji se virusi inkubiraju, kako virusi djeluju i, naravno, s brzinom kojom se tretmani i vakcine mogu implementirati, njihov utjecaj znatno je smanjen, a i oni su postali mnogo manje smrtonosni.
Na osnovu procjena broja smrtnih slučajeva iz odabranih pandemija, u poređenju s globalnom populacijom u to vrijeme, sastavljena je odgovarajuća infografika. Crna kuga, koja je izbila 1347. godine i trajala do 1351. godine, opustošila je više od 50% tadašnje svjetske populacije, koštajući živote više od 200 miliona ljudi. Uprkos stopi smrtnosti od “samo” 2,5% svjetske populacije, španska gripa, koja je zahvatila cijeli svijet neposredno nakon Prvog svjetskog rata (1918–1919), odnijela je živote oko 45 miliona ljudi.
Do danas je Covid-19, koji se pojavio u decembru 2019. godine, uprkos napretku medicine i brzo razvijenim vakcinama, odnio više od 5,5 miliona žrtava, ili oko 0,07% svjetske populacije.
(Izvor: Statista)
