Volodimir Zelenski, predsjednik Ukrajine, upozorio je prošle sedmice da se rat vodi i na selu. Za mjesec dana počet će sadnja žitarica, esencijalnih proizvoda koji će garantirati da stanovništvo ima hrane da izdrži sukob za koji se očekuje da će dugo trajati.

“Misija lokalnih vlasti je uvjeriti ljude da se vrate raditi u poljoprivredni sektor. Što više hektara bude zasađeno, to će naša pozicija biti jača”, objašnjava Igor Ševčenko, direktor međunarodnih odnosa u Privrednoj komori Vinnitsa. Ova pokrajina, 190 kilometara od kijevskog fronta, drugo nacionalno poljoprivredno područje za proizvodnju pšenice i suncokreta, bit će ključno za budućnost Ukrajine.

U regijama blizu rijeke Dnjepar, geografske linije koja označava podjelu između istoka i zapada Ukrajine, blizina borbi predstavlja ozbiljne poteškoće ukrajinskoj poljoprivrednoj industriji da radi normalnim tempom. Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu (FAO) procijenila je u izvještaju s početka marta da se do 30% ukrajinskih usjeva ne može uzgajati zbog uticaja rata. Zato se pokrajina poput Vinnitse, koja je još uvijek daleko od prve linije sukoba, mobilizira kako bi osigurala da zemlji ne nedostaju zalihe esencijalnih proizvoda kao što su brašno, šećer, ječam, so ili heljda.

Koordinacija između ukrajinske vlade i poljoprivrednih firmi funkcionira kao da je to još jedna divizija vojske. U silosima za žitarice Epicentr-Agro grupe, u selu Vedichani, zaštitarski tim čini šest ljudi. Pristup objektima je zaštićen, u svakom selu u regiji postoje lokalne patrole, naoružane kontrolne tačke i blokade na cestama.

Firma Vioil, nacionalni lider u proizvodnji suncokretovog ulja, ne dopušta ulazak u pogone za preradu ulja navodeći da policija ne dopušta pristup nikome osim operaterima zbog straha od moguće ruske sabotaže.

Ukrajina je uz Rusiju među pet najvećih svjetskih proizvođača žitarica, prema FAO-u. Četvrti je svjetski izvoznik kukuruza i četvrti pšenice, 40% međunarodne prodaje suncokretovog ulja dolazi od ukrajinskih firmi. Globalni strah od nestašice i rasta cijena ovih proizvoda nije nastao samo zbog neizbježnog smanjenja žetve već i zbog zabrane ukrajinske vlade o izvozu te hrane, uz vrlo rijetke iznimke kada se  ograničene količine kukuruznog i suncokretovog ulja mogu izvoziti.

Najveći nedostatak je to što brodovi koji prevoze naftu iz luke Odesa, 350 kilometara udaljene od polja, na međunarodna tržišta ne mogu isploviti zbog blokade Ruske flote u Crnom moru.

FAO upozorava da bi globalni porast cijena hrane mogao biti između 8% i 22%, te da bi pothranjeno svjetsko stanovništvo moglo porasti između 8 i 13 miliona ljudi. Generalni sekretar UN-a Antonio Guterres upozorio je u ponedjeljak da je situacija posebno ozbiljna kada je u pitanju opskrba pšenicom u 18 afričkih zemalja.

Strah ne raste samo zbog situacije u Ukrajini: Rusija je najveći proizvođač gnojiva na međunarodnom tržištu. Ruski milijarder Andrej Melničenko, osnivač industrijskog diva Eurochem, pozvao je u ponedjeljak u intervjuu za Reuters na prekid rata, jer će rat izazvati veliku glad.

"Gnojiva postaju sve manje pristupačna za poljoprivredni sektor zbog rata", rekao je Melnichenko. "Sada ćemo vidjeti inflaciju cijena hrane u Evropi i vjerovatnu nestašicu u najsiromašnijim zemljama." Melnichenko, takođe veliki poduzetnik u sektoru uglja, jedan je od oligarha koji su najviše pogođeni sankcijama međunarodne zajednice na rusku imovinu.

Ukrajinskim farmerima sada je prioritet pronaći nove transportne rute za izvoz, ako žetva konačno bude uspješna, ako bude dovoljno garantiranih rezervi za Ukrajinu i ako se ruska agresija obuzda. U igri je gotovo 13 milijardi eura koje Ukrajina godišnje fakturira za izvoz žitarica i derivata.