Godine 2015. Mirsad Mujić imenovan je za generalnog direktora “BH Pošte”, a mandat je na četiri godine obnovljen 2020. godine. Sumnjičava javnost je te 2015. godine s nepovjerenjem pratila mladog direktora i SDA kadra iz Kiseljaka nakon što je rekao da je napravljena iscrpna analiza zatečenog stanja te da su prepoznali ono što treba urgentno rješavati te zacrtali novu viziju razvoja javne firme. Bez obzira na sporadične zlonamjerne napise, Mirsad Mujić je posve opravdao povjerenje koje je dobio te 2015, što ponajbolje svjedoči konstantni rast usluga koje prati rast prihoda i u vremenima krize. Naravno, ovakav rezultat ne bi bio moguć da nije došlo do kadrovskih promjena i preslagivanja, o čemu, među ostalim, govori Mirsad Mujić za “Stav”, prezentirajući globalne komunikacijske izazove s kojim se susreće, ali i odnose s Hrvatima u njegovom rodnom Kiseljaku.
STAV: Ono što mi pamtimo u poštanskoj komunikaciji jesu pisma, razglednice s mora, čestitke za vjenčanja i rođenja, telegrami povodom smrti..., ali ovakva komunikacija kao da je isparila u eri digitalizacije, a neminovno da se i koncept pošte promijenio, zar ne?
MUJIĆ: Koncept pošte u eri digitalizacije definitivno je promijenjen u odnosu na raniji period i konstantno se mijenja. Svi se sjećamo vremena kada su pošte i telekomi u svim zemljama svijeta činili jednu cjelinu, što je danas nezamislivo. Postoji određena percepcija da je poštanski posao nešto što nema perspektivu, a koja nastaje na osnovu činjenice da se način komunikacije mijenja kako ste i Vi to naveli. Međutim, potencijal koji nudi novo doba daleko je veći od negativnih efekata koje sa sobom donosi. Navest ću primjer brze pošte, koja kao usluga praktično nije postojala prije 10-tak godina, a koja danas predstavlja ključnu funkciju u realizaciji svake online kupovine. Ne moram napominjati da je udio online kupovine svakim danom sve veći u odnosu na klasični način.
Također ću navesti da je JP “BH Pošta” trenutno u fazi implementacije PKI infrastrukture. Ovaj sistem će omogućiti primjenu elektronskog potpisa u svakodnevnoj korespondenciji fizičkih, pravnih lica i javne uprave. Poseban fokus imamo na kreiranju što većeg broja e-usluga koje će našim korisnicima olakšati svakodnevne poslove. Bez obzira na to što je potpuna digitalizacija nešto što definitivno dolazi, ipak moramo biti svjesni činjenice da se stvari ne dešavaju “preko noći”. U periodu kada svi učesnici u platnom prometu pokušavaju povećati udio online platnih transakcija i tako minimizirati svoje troškove, dominantan način plaćanja i dalje je gotovinski. Svjesni te činjenice, posebnu pažnju usmjeravamo na to da obezbijedimo dovoljan broj šalterskih mjesta za realizaciju ovakvih transakcija, kako bi se vrijeme čekanja korisnika naših usluga minimiziralo. Pored navedenog, a u saradnji s vodećim svjetskim brendovima “Mastercard” i “Visa”, kao jedini poštanski operater u regiji, omogućili smo našim korisnicima kartično plaćanje svih usluga na našim šalterima.
Čvrsto vjerujem da pošta zauzima veoma bitnu poziciju u eri digitalizacije.
STAV: Pamtimo i poštare koji nose penzije, koliko se to promijenilo?
MUJIĆ: Tu se nije puno promijenilo. Značajan broj penzionera i danas prima penziju putem pošte. Postoji tu određen poseban odnos penzionera i pošte koji je baziran na dugogodišnjem povjerenju. Ponosni smo na to i činimo sve da profesionalnim pristupom opravdamo to povjerenje.
STAV: Ipak, bez obzira na modernizaciju i online globaliziranost, Vi ste kadrovski značajno obnovili “BH Poštu”, što znači da postoji potreba za kadrovima. Kakva je Vaša kadrovska vizija “BH Pošte”?
MUJIĆ: Rekao bih da smo to učinili zahvaljujući modernizaciji i online globaliziranosti, a ne uprkos njima. Kako sam već naveo, u procesu prilagođavanja poslovanja “BH Pošte” novim zahtjevima tržišta stvara se potreba za uvođenjem novih usluga i optimiziranjem postojećih. U tom procesu neophodni su kvalificirani i dobro obučeni kadrovi. Ova potreba posebno je izražena u slučaju kada implementiramo potpuno nove usluge, bazirane na novim tehnologijama.
Ukoliko i u budućnosti želimo igrati aktivnu ulogu na tržištu, ključna stvar na koju moramo obratiti pažnju svakako su kadrovi. Svjesni smo potencijala kojim raspolažemo u vidu ogromnog iskustva naših dugogodišnjih uposlenika, ali isto tako smo svjesni da su nam u procesima koji su pred nama neophodna i nova znanja i nova iskustva. U tom kontekstu nastojimo da osiguramo što je moguće bolje uslove za naše postojeće uposlenike, ali isto tako pokušavamo da dođemo do kvalitetnih novih kadrova, koji će biti u stanju unijeti novi kvalitet u naše poslovne procese.
STAV: Povećali ste prihod u vremenima globalne krize. Kako Vam je to uspjelo i koliko iznosi s obzirom na period prije Vaše Uprave?
MUJIĆ: Povećanje prihoda rezultat je aktivnosti koje konstantno provodimo u proteklih nekoliko godina. Veliki broj postojećih usluga zahtijevao je optimizaciju u smislu prilagođavanja novim tržišnim uvjetima. Navest ću samo nekoliko ključnih segmenata u kojima smo ostvarili najveći rast prihoda.
Usluga “BH PostExpress”, usluga brze pošte, jeste nova usluga s najvećim rastom u posljednjih nekoliko godina. Zaključili smo ugovore za štampu i distribuciju računa svih velikih komunalnih preduzeća u Kantonu Sarajevo, kao i preduzeća na nivou Federacije BiH. Na ovaj način prihod od usluge hibridne pošte udvostručen je u odnosu na raniji period. Uslugom “paket uplatnica autoosiguranja” uspjeli smo vratiti korisnike da ponovo koriste naše usluge kod plaćanja ovih usluga. Ostvarili smo značajan dodatni prihod po ovom osnovu. Optimiziranjem usluge mjenjačkog poslovanja uspjeli smo udvostručiti godišnji prihod po ovom osnovu. Usluga transfera novca unutar BiH i u međunarodnom prometu
Pored navedenih, niz je drugih aktivnosti koje su rezultirale značajnim povećanjem prihoda. Generalno gledano, godišnji prihod “BH Pošte” u odnosu na period prije ove Uprave veći je za 12-15 posto.
STAV: Kakvi su Vam planovi do kraja mandata 2024?
MUJIĆ: Osnovni cilj ove Uprave jeste da “BH Pošta” zadrži i još više učvrsti poziciju vodećeg poštanskog operatora u Bosni i Hercegovini. Želimo osigurati najkvalitetniju uslugu svim našim korisnicima, a preduslov za to jeste stabilnost u poslovanju firme. Uvođenjem novih usluga želimo ostati aktivan sudionik na tržištu i otvoriti nove perspektive razvoju “BH Pošte”. Pored zadovoljstva korisnika naših usluga, veoma nam je bitno i zadovoljstvo naših uposlenika. Veliku pažnju obraćamo na ispunjavanje svih obaveza prema uposlenicima. Smatram da je samo tako moguće i dalje nizati uspjehe kakve smo do sada uspjeli postići.
Što se tiče projekata, nekoliko je bitnih stvari koje su nam u fokusu do kraja mandata: Projekat PKI – elektronski potpis, implementirati i raditi na daljem razvoju projekta, brza pošta – raditi na daljem razvoju usluge “BH PostExpress”, e-commerce – unaprijediti e-shop sistem i sistem integrirane dostave, mobilna aplikacija – implementirati aplikaciju za automatsko upravljanje i plaćanje komunalnih i ostalih računa, paketomati – implementirati prvi sistem paketomata u BiH, sredstva i opremu održavati na optimalnom tehnološkom i tehničkom nivou.
STAV: Ne čini li Vam se da se ti uspjesi prešućuju u javnosti? Štaviše, da živimo stvarnost u kojoj je uspjeh tumačen kao neuspjeh?
MUJIĆ: Svako onaj ko želi biti realan jasno može vidjeti napredak u poslovanju “BH Pošte”. Naše poslovanje predmet je višestrukih revizija, pri čemu želim da iskažem svoje zadovoljstvo činjenicom da svi revizorski izvještaji daju pozitivnu ocjenu našeg poslovanja. S druge strane, eventualno predstavljanje naših poslovnih uspjeha na negativan način ne bih posebno komentarisao. Razloge za takve stavove znaju oni koji ih iznose.
STAV: Ovo se ne odnosi samo na “BH Poštu”, nego i općenito na uspjehe Vlade Fadila Novalića, zar ne?
MUJIĆ: Ono što ja želim da naglasim jeste da od Vlade Federacije Bosne i Hercegovine imamo punu podršku, na čemu se u ime JP “BH Pošta” d. o. o. Sarajevo i u svoje ime i ovim putem zahvaljujem premijeru Novaliću i Vladi Federacije Bosne i Hercegovine.
STAV: Ove izbore obilježava usijanje odnosa s Hrvatima. Kolika se napetost osjeti u Vašem rodnom Kiseljaku?
MUJIĆ: Ako dozvolite, usijanje političkih odnosa u vezi je s HDZ-om, a ne s Hrvatima kao narodom. Živim u Kiseljaku s porodicom i ne vidim da postoji bilo kakva vrsta napetosti među građanima. Vidim, nažalost, da i dalje postoji manjak socijalne interakcije među građanima, čemu kao jedan od glavnih razloga vidim separiranje djece u školama. Poznato vam je čija je to politika. Ako razdvajate djecu, razdvajate i njihove roditelje i porodice. Sada već imamo generaciju roditelja koja je išla u “razdvojene” škole i koja već svoju djecu upisuje u te iste škole. Dakle, za razliku od ranijih vremena, veliki dio građana ne poznaje se međusobno, mada žive u istim naseljima, išli su u istu školu (ali “pod drugim krovom”) i sl.
STAV: Imate li Vi osjećaj da je dugoročno hrvatska politika odustala od Srednje Bosne?
MUJIĆ: HNS-ova politika i trenutna politika zvaničnog Zagreba jesu teritorijalno orijentirane, to je očevidna činjenica. Logika njihova teritorijalizma podrazumijeva želju za sveobuhvatnom kontrolom nad fiksiranim geografskim područjem. U nekim ranije iznošenim zahtjevima Srednja Bosna ulazila je u područja na koja je HDZ-ova politika polagala aspiracije u, s njihove strane, željenoj, teritorijalnoj reorganizaciji Bosne i Hercegovine. U skorije vrijeme susrećemo se sa snažnijim zahtjevima HNS-a i zvaničnog Zagreba na reformi Izbornog zakona koja, kako ju oni interpretiraju, nije ništa drugo nego prerušena strategija teritorijalne separacije po kojoj bi Srednjobosanski kanton došao pod “delegatsku jurisdikciju” HDZ-a.
STAV: Bez obzira na trenutačna pisanja hrvatskih medija, koji propagandno, a u svrhu poentiranja vlastitog interesa oko Izbornog zakona, gotovo demoniziraju Bošnjake, mislite li da postoji perspektiva u odnosima između Hrvata i Bošnjaka i koja je?
MUJIĆ: Neprirodno bi bilo misliti drukčije. Bošnjaci i Hrvati imaju zajedničku prošlost, sadašnjost i budućnost. Prošlost ne možemo mijenjati, ali sadašnjost i budućnost moramo učiniti boljima. Vijekovi zajedničkog življenja ne daju se potisnuti, a svakodnevni život otvara bezbroj novih perspektiva. Medijsko predstavljanje odnosa između Hrvata i Bošnjaka uglavnom je jednoznačno i totalizirajuće. U stvarnosti, hvala Bogu, ti odnosi su mnogo ljepši i prirodniji, s bezbroj životnih varijeteta i perspektiva. Ulazak Bosne i Hercegovine u NATO i EU bi mnoge stvari iz domena politike koje danas predstavljaju prepreku u skladnijem životu građana Bosne i Hercegovine učinio prevaziđenim i nevažnim.
STAV: A tjera li neko Hrvate iz Kiseljaka, Busovače, Novog Travnika… Zašto odlaze, prema Vašem razumijevanju?
MUJIĆ: Isto pitanje možemo postaviti i za Bošnjake. Iz pobrojanih mjesta kao i iz mjesta diljem Bosne i Hercegovine nažalost odlaze svi. Razloge ne treba objašnjavati. Nekako se češće čuje kako u većoj mjeri odlaze Hrvati, a niko nema stvarnih statističkih pokazatelja. Uostalom, ko god da odlazi u većoj mjeri gube svi. Hrvati jesu ranije počeli odlaziti zbog činjenice da imaju dvojno državljanstvo, te im je odlazak u EU bio jednostavniji, a dobrim dijelom i zbog stalnog “ubjeđivanja” od hrvatskih političara da su Hrvati u Bosni i Hercegovini ugroženi i neravnopravni.
Takve tvrdnje ta politika uzima kao svojevrstan politički aksiom čiju utemeljenost niko ne bi trebao provjeravati, iako bi analiza dala sasvim drukčije pokazatelje. Političari iz HDZ-a i srodnih stranaka su zarad kratkoročnih ciljeva dobijanja vlasti gradili svoj politički program na narativu o ugroženosti Hrvata. Kroz česte izborne cikluse godinama su ga galvanizirali i doprinosili stvaranju opće klime koja je pogodovala odlasku. Pitanje odlaska iz Bosne i Hercegovine bolno je pitanje. Istovremeno, ono može biti i katarzično, u smislu postizanja barem “nenamjernog” konsenzusa u Bosni i Hercegovini o tome kako odlazak zaustaviti. “Višak prostora” pokazuje da je borba za teritorij pogrešan poduhvat. Odatle i svaka politika koja je opredijeljena za to.
