Kada se već jako bio razvio behar, pade snijeg i nastade žestoka studen, tako da se behar promrznuo. Ovo se zapravo dogodilo u mjesecu šabanu [30. marta – 27. aprila 1759]. I ranije sam zabilježio da je u ovo vrijeme pao nezapamćeni snijeg.

Cijela zima je prošla bez snijega i hladnoće. Veliki snijeg s jakom kišom pade 8. maja [1759] tako da je polomio drveće, a i Miljacka je nadošla.

Na planini Trebeviću sve do Jurjeva [6. maja 1762] vidio se snijeg, a gotovo sve do Aliduna [2. august 1762] padala je kiša.

30. dan iza Jurjeva [6. juna 1764] nadošla je Miljacka i palo je malo snijega.

2. muharema [8. maja 1769], u proljeće, pade snijeg i zadrža se dva dana. Poslije toga dva dana bijaše lijepo vrijeme, a zatim opet pade snijeg. Padao je čitav jedan dan i zadržao se nekoliko dana.

25. muharema [21. maja 1770] zbog velikih kiša i snijega koji padahu u proljeće, a i usljed slabosti životinja, malo je poskupilo maslo, pšenica, a i svjećari podigoše cijenu svijećama.

Petnaest dana nakon proljeća [april 1775] pade malo snijega.

Ove godine u ljetnim mjesecima, 24. augusta, pade veliki snijeg i pokri sarajevske kuće i sokake. To je sasvim rano. Možda ima stotinu godina kako ovako rano snijeg nije pao.

Na dvadeset dana prije nego što je sunce došlo u zviježđe Raka [juli 1779] padala je tri-četiri dana kiša, a po planinama je pao snijeg što očevici posvjedočiše.

U ovoj godini [1780] pade dobar i velik snijeg. Djeca se po čaršiji grudahu i vrijeđahu židove i kršćane, tako da dosad ovakve neodgojenosti nisam vidio. I ovaj je slučaj, Bog zna, predznak kuge, jer raja proklinje, a u tome ima i neka Božja mudrost.

22. dan po Jurjevu [28. maja 1781] pade snijeg i zadrža se nekoliko dana, a prilično je i zastudilo.

Prvog dana kada je sunce stupilo u zviježde Blizanaca [juni 1786] padao je preko cijelog elana krupan i obilan snijeg.

4. redžeba 1203 [31. marta 1789] godine u drugom džematu pao je velik snijeg i porušio nekoliko kuća. Ovo je bilo na 34 dana prije Jurjeva.

33. dan po Jurjevu [8. juni 1791] pao je snijeg po Trebeviću i pokrio prostor sve do kuća sarajevskih mahala.

U ovoj godini [1793] je sve do Sitei-sevra [goveđa zima, koja pada u aprilu] bilo jako hladno, a iza toga je pao snijeg, a bilo je i kiše. Zbog toga se sijeno prodavalo po dvije pare na oku, a stoka je bila dosta mršava. Stoka i drva su slabo i dolazili u Sarajevo. Sve je poskupljalo tako da se par manjih neuhranjenih volova prodavalo po 120 groša.

7. ševala 1207. [18. maja 1793] godine, ili 15. dan proljeća, došao je u Sarajevo janjičarski aga Jašar Pašalić (Paşalikogli), rođeni Sarajlija. Koji promijeni sebi ime u Memiš. Ranije je bio trgovac, ali nije bio bogat. Poslije toga postao je hasećija. U Agribozu je dobio agaluk i kao takav došao je u Sarajevo. Prilikom njegova dolaska padala je kiša i snijeg, a bijaše i dosta hladno.

32. dan po Jurjevu [7. juna 1793] pade po planinama snijeg oko Sarajeva, a i početkom ljeta je bilo kišno vrijeme. Sve je bilo skupo: kukuruzno brašno 4 pare, pšenično brašno 5 pare, dvije akče su vrijedile 8 dinara.

22. dan po Jurjevu [28. maja 1795] pao je snijeg, a jednom prilikom je, kako je to i spomenuto, padao snijeg i na 33 dana poslije Jurjeva.