Centar savremene kulture, četvrti najveći umjetnički centar na svijetu, Ataturk Kultur Merkezi (AKM), koji se nalazi na čuvenom trgu Taksim u Istanbulu, ponovo je otvorio vrata za ljubitelje umjetnosti 29. oktobra, simbolično - na 98. godišnjicu Dana Republike Turske.
Prvobitno je izgrađen 1946. godine kao „Operna kuća“, a kasnije, 1960-ih, pretvoren u kulturni centar. Projekt je dizajnirao dr. Hayati Tabanlioglu, otac Murata Tabanlioglua, sadašnjeg arhitekte AKM-a. Prvi projekt je trajao 23 godine prije nego što je otvoren 1969. Nažalost, nakon požara 1970. godine, trebalo je još sedam godina do drugog otvaranja Ataturkovog kulturnog centra, koji je ponovno dizajnirao Hayati Tabanlioglu.
Ovaj relikt 1970-ih, sada s novim dizajnom, treći put prolazi kroz generacije s „Tabanlioglu Architects“, od oca do sina. Novi centar stvara vezu između prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, te ujedinjuje kroz dizajn, urbano tkivo i kulturu Istanbula i turski narod.
Ataturk Kultur Merkezi djelovat će kao centar umjetnosti i kulture Istanbula 21. stoljeća, grada koji je centralno mjesto između Istoka i Zapada, dom brojnih kultura i klasičnih civilizacija.
Svečanoj ceremoniji otvaranja centra prisustvovale su brojne zvanice, ministri i predstavnici kulturnog i javnog života Turske, a među njima i predsjednik Recep Tayyip Erdogan, koji je i ozvaničio početak njegovog rada. Izvedena je i opera „Sinan“ koja je posebno komponirana za inauguraciju, a govori o poznatom osmanskom arhitekti Mimar Sinanu čija su genijalna djela rasuta cijelom teritorijom bivšeg Carstva. Opera je pripremljena po nalogu turskog predsjednika Erdogana, komponirao ju je Hasan Ucarsu, a libreto koji je pripremio dr. Bertan Rona izveo je italijanski reditelj Vincenzo Grisostomi Travaglini. Među prvim svjetskim umjetnicima u AKM-u je nastupila i čuvena Londonska filharmonija.
„Umjetničke i kulturne aktivnosti u novootvorenom centru doprinijeti će velikoj i moćnoj Turskoj. Kulturni centar 'Ataturk' ostat će vijekovima mjesto gdje kuca puls turske kulture i umjetnosti“, istakao je Erdogan.
Otvaranjem centra, kako je naglasio, Turska nastoji da se oduži osnivačima Republike i to realizacijom ciljeva koji su postavljeni za 2023. godinu kada će proslaviti jubilarni stoti rođendan Republike.
„Nećemo dozvoliti da nas bilo kakva prepreka, zamka ili napad spriječi da ostvarimo ciljeve koje smo zacrtali za 100. godišnjicu naše Republike“, poručio je predsjednik Turske.
Ataturk Kultur Merkezi uglavnom će služiti kao nova operna kuća s više od 2.000 mjesta, a posjeduje i pozorišnu salu, sajamske prostore, prostorije za sastanke, administrativne urede, restorane i umjetničke galerije.
Ministarstvo kulture i turizma ga je potpuno rekonstruiralo za 2,5 godine uloživši dvije milijarde turskih lira. AKM će tokom cijele godine dočekivati posjetioce u operi od 49.000 kvadratnih metara, s 2.040 sjedišta, opremljenom najsavremenijom tehnologijom. Centar ima i pozorišnu salu od 16.300 kvadratnih metara s 802 sjedišta, AKM galeriju od 410 kvadratnih metara i višenamjensku salu AKM.
Pored spomenutih sala, AKM nudi i zatvoreni prostor od oko 100.000 kvadratnih metara, koji se sastoji od galerije, višenamjenske sale, dječijeg umjetničkog centra, muzičke platforme, studija za snimanje muzike i biblioteke zamišljene kao informativni centar za specijalizirane teme kao što su muzika, umjetnost, arhitektura i dizajn. Obnovljeni kompleks također uključuje kinosalu AKM Yeşilçam i prostore kao što je dizajn shop, zajedno s prostorima za probe, studijskim sobama za soliste i orkestre, restoranima, kafeterijama, kafićima, radionicama i administrativnim i tehničkim jedinicama.
Stalne institucije u novom Ataturk kulturnom centru uključuju Predsjednički hor klasične turske muzike, Istanbulsku državnu operu i balet, Istanbulsko državno pozorište, Istanbulski simfonijski orkestar i Istanbulski državni turski muzički ansambl pri Ministarstvu kulture i turizma.
Ministar kulture i turizma Republike Turske, Mehmet Nuri Ersoy, istakao je da je „AKM naziv nove pozornice na kojoj će zablistati jedinstvena kultura turskog naroda, dubina i bogatstvo turske umjetnosti, elegancija, estetika, znanje, iskustvo i umijeće turskih umjetnika“.
„AKM je djelo koje se uzdiže sa srećom rušenja predrasuda i ostvarivanja nemogućeg. Cijenjeni gospodine predsjedniče, u viziji budućnosti koju vodite ne postoji uslov, kalkulacija, kraj ili granica služenju našoj naciji. Upravo zbog toga danas postoji novi AKM“, dodao je ministar.
Napominjući da su AKM poklonili Istanbulu, srcu civilizacija i dragulju turske civilizacije, dodao je i da je „AKM struktura kulture i umjetnosti u kojoj se tradicija susreće s budućnošću“.
„To je mjesto gdje se turska estetika stapa s modernom tehnologijom gradnje, riječ je o djelu koje spaja opremu i objekte koji će služiti gotovo svim granama umjetnosti. Živjet će i disati s gradom 24 sata dnevno, 365 dana u godini. AKM, koji u svojoj arhitekturi koristi 70 posto domaćih materijala, sastoji se od pet blokova i ima zatvorenu površinu od oko 96.000 kvadratnih metara. Ovdje će biti smješteno pet umjetničkih jedinica koje su povezane s našim ministarstvom i nastavit će raditi u različitim granama od klasične turske muzike do pozorišta, opere i baleta“, podvukao je Ersoy.
Centar označava početak kulturne avenije, a njegovim ponovnim otvaranjem pokrenut je Međunarodni festival kulturne rute Beyoglu, koji je također razvilo Ministarstvo kulture i turizma. Cilj Festivala je da svake godine ugosti hiljade umjetnika iz cijelog svijeta.
„Imamo veoma stare veze između Bosne i Turske, i tu postoji bratstvo između dvije zemlje, i naravno da će se ta saradnja nastaviti, i čak unaprijediti - da budemo u umjetnosti i kulturi zajedno. Sve što je do sada bilo možemo reći da je samo početak. Planiramo organizirati mnoge kulturne susrete između Turske i Bosne i ako imamo ovako velike događaje kao što je Festival Beyoglu, uvijek ćemo biti sretni da tu vidimo bosanske umjetnike“, poručio je Ersoy.
