Život Šahtara iz Donjecka traumatično promijenjen 2014. godine, ratom koji je ruski predsjednik Vladimir Putin započeo protiv Ukrajine na istoku zemlje, području gdje se nalazi Donjeck. Od tada ova ekipa nije odigrala nijednu utakmicu u svom gradu i prisiljena je živjeti u izbjeglištvu.
Obaranje aviona Malaysia Airlinesa 17. jula 2014. na području Donbasa, regiji u kojoj se nalazi Donjeck, definitivno je udaljilo Šahtar od Donjecka i njegove impozantne Donbas Arene. Na ovom vrlo modernom stadionu, koji je otvoren 2009. godine i koji je koštao više od 350 miliona eura, igrane su utakmice Evropskog prvenstva 2012. godine.
Tadašnji predsjednik Sjedinjenih Država Barack Obama i ukrajinska vlada optužili su proruske pobunjenike da su oborili avion projektilom, što su oni poricali. Ovaj incident, koji se dogodio u blizini ruske granice, završio je time što je sjedište kluba premješteno u Kijev.
Šest igrača (Douglas Costa, Fred, Alex Teixeira, Dentinho, Facundo Ferreyra i Ismaily) odbili su se vratiti u Donjeck nakon prijateljske utakmice protiv Lyona i ostali su u Francuskoj. Predsjednik Šahtara Rinat Ahmetov zaprijetio im je i na kraju je postignut dogovor da se tim preseli u ukrajinski glavni grad Kijev.
Kako je spektakularna Donbas Arena teško oštećena u granatiranju, Šahtar je nastavio svoje utakmice igrati u Lavovu, gradu koji se nalazi u zapadnoj Ukrajini, više od 1000 kilometara od Donjecka i 470 od Kijeva. Ova okolnost izazvala je nelagodu među navijačima, pa čak i nekim igračima, budući da Šahtar dolazi s proruskog područja Ukrajine pa ideološki i politički nije mogao biti iz zapadnih pokrajina.
U februaru 2017. odlučeno je da će klub nastaviti svoje domaće utakmice igrati u Harkhivu, gradu blizu Donjecka (245 kilometara) i nešto više od 400 kilometara od Kijeva.
Posljednja promjena stadiona u ovom jedinstvenom sportskom egzilu koji Šahtar doživljava dogodila se u avgustu 2020. godine. Pod uticajem pandemije covida 19 odlučili su igrati revanš osmine finala Evropske lige protiv Wolfsburga na Olimpijskom stadionu u Kijevu.
Od tada je to bio domaći teren za tim kojeg je rat ostavio bez doma, a sada i bez domaćeg prvenstva, prekinutog zbog uvođenja vanrednog stanja u zemlji. Prvenstvo, u kojem je Šahtar bio prvi, sa dva boda prednosti u odnosu na Dinamo Kijev, trebalo se nastaviti ovog petka nakon zimske pauze.
Tokom egzila koji traje gotovo osam godina, Šahtar je osvojio četiri ukrajinske Lige (2017., 2018., 2019. i 2020.), četiri ukrajinska kupa (2016., 2017., 2018. i 2019.) i tri Superkupa (2015., 2017. i 2021.).
