Prije trideset godina stvari nisu izgledale nimalo dobro za Sloveniju, Nakon sticanja neovisnosti od Jugoslavije 1991. ova mala država, koja je u ooviru bivše države bila mala industrijska, zapala je u duboku krizu. U jednoj godini, njihov BDP po stanovniku pao je s 8.600 dolara na 6.050 dolara, industrijska proizvodnja je pala, a siromaštvo se povećalo kao nikad prije. Teške godine trajale su do sredine devedesetih.

Danas, prema podacima Eurostata koji se koriste za raspodjelu evropskih fondova, Slovenija je u trećem tromjesečju ove godine jedna od glavnih ekonomija Evropske unije po BDP-u po stanovniku. To, međutim, nije jedini pokazatelj koji objašnjava slovensku uspješnu priču.

Slovenačka ekonomija je zaista jaka, „I to nije novost", kaže slovenački ekonomista Mojmir Mrak, podsjećajući da, za razliku od nekih susjednih zemalja poput Hrvatske, koje su svoju industriju razbile u postjugoslovenskoj fazi, Slovenija nastavlja biti "visoko industrijalizirana ekonomija".

Prema posljednjem izvještaju Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), slovenački je BDP porastao za 8,8 posto u prvoj polovini 2021. "i tek je neznatno ispod nivoa prije pandemije". Prognoza rasta BDP-a u Sloveniji za cijelu godinu iznosi 6%, bod više od prognoze za prošlu godinu. Očekuje se da će slovenački BDP iduće godine porasti za 4,5 posto, što je pola boda više od prethodne procjene. Sve to nakon što je BDP pao za 5% u 2020., što je brojka niža od one u zemljama poput Italije ili Španije.

Kako su to postigli? Slovenija je vrlo mala država, s nešto više od dva miliona stanovnika i površinom od 20.000 kavdratnih kilometara. Ali ima jedini dokazani ključ za dugoročni rast: vještinu u proizvodnom sektoru. Budući da može generirati redoviti prihod koji se može ponovno uložiti u nove tvornice ili ceste, ovaj sektor može postati motor održivog rasta, tvrdi analitičar Rushir Sharma iz konzultantske kuće Morgan Stanley.

Prema njegovim riječima, Slovenija je "zaboravljena priča o uspjehu", poput Češke, Slovačke, Litve, Latvije i Estonije, te mikrodržava kakve su Portoriko i San Marino, zemlje koje su uvrštene na popis najnaprednijih ekonomija na planeti nakon Drugog svjetskog rata, prema klasifikaciji Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).

Podaci također potvrđuju teoriju: za veliki dio uspjeha Slovenaca zaslužan je proizvodni sektor koji danas iznosi 60% BDP-a zemlje i čiji je izvoz ove godine zadržao dobar ritam, izbjegavajući za sada i najgore prognoze.

Šta Slovenci proizvode? "Desetljećima proizvodimo farmaceutske proizvode, primjer je farmaceutska kompanija Krka, ali imamo i jaku industriju prerade metala i još jednu vezanu uz njemački automobilski sektor. A odnedavno i industriju robotike i umjetne inteligencije", objašnjava Mrak, profesor na Ekonomskoj školi u u Ljubljani. Nije to mala stvar. Nedavna analiza Evropske komisije potvrđuje da je slovenalka ekonomija izrazito izvozno orijentirana izvan evropskih granica, a proizvodni sektor zapošljava 23% radne snage.

No, uz ekonomski 'šok' izazvan pandemijom, velikodušna ekspanzivna fiskalna politika koju je ljubljanska vlada vodila od prošle godine bila je presudna u održavanju slovenske ekonomije na pravom putu. Parlament je u novembru 2020. ratificirao rebalans budžeta za 2021. i nacrt za 2022, što je podrazumijevalo rekordne izdatke od 13.5 milijardi eura za ovu godinu i 12.6 za iduću. Među najznačajnijim iznosima, oko 500 miliona eura izdvojeno je za radnike ERTE-a, plus 560 miliona za socijalne doprinose i 150 miliona za poljoprivredu i samozaposlene. Osim toga, zadržana su ulaganja u istraživanje i razvoj.

"Slovenačka vlada je 2020. godine vrlo odlučno podržala i firme i radnike, da tu radnu snagu zadrže i u najgorim vremenima. Vlada je plaćala ljude koji nisu mogli raditi, a to je bilo od velike pomoći kada se ekonomska aktivnost vratila na posao“, kaže Mrak. Na taj je način 's određenom brzinom slovenačka ekonomija ponovo stala na svoje noge', kaže, ističući da za sada ni kriza u opskrbnim lancima nije izazvala alarmantnu štetu.

Time je rasla i domaća potrošnja "više od očekivanog", kao što je ranije ovog mjeseca naglasila rejting agencija Fitch, čija je analiza slična onoj EBRD-a. "Većina sektora pokazala je otpornost na ograničenja pandemije u posljednjih 18 mjeseci, što smanjuje rizik od dugoročnih ekonomskih ožiljaka", objasnila je američka konzultantska kuća, tvrdeći da rejting zemlje ostaje na A.

Nezaposlenost u toj bivšoj jugoslovenskoj zemlji nedavno je postala rekordna pa je iznosila oko 5%, u upoređenju sa 15% u Španiji, 16% u Grčkoj ili 8% u Francuskoj, prema podacima Svjetske banke.

Takav rast ima i cijenu. Naprimjer, cijene stanova brzo su porasle, do 8% u prvih šest mjeseci 2021. godine. Ovo je najveći rast od prethodne od 2008. godine. Nakon što je u drugoj polovini 2020. dosegnuo granicu od 3.000 eura, cijena stana u Ljubljani je premašila 3.250 eura po kvadratnom metru u prvoj polovini ove godine.