“Tokom 1988. bio je aktivan član Komisije za smrt. Došli su u zatvor i masakrirali većinu zatvorenika. Vidio sam ga mnogo, mnogo puta i svjedočio sam stotinama ubistava." To su riječi iranskog aktiviste i bivšeg političara Iraja Mesdaghija, a onaj o kojem govori je Hamid Noury, optužen za učestvovanje u pogubljenju hiljada protivnika režima u zatvoru Gohardasht, u Karaju blizu Teherana, u ljeto 1988. godine.

Tri decenije kasnije, Nouryju će se suditi više od 4.000 kilometara daleko od njegove kuće. Švedsko tužiteljstvo tereti ga da je "namjerno oduzeo život velikom broju zatvorenika koji su bili simpatizeri ili članovi Organizacije narodnih mudžahedina Irana (WIPO), a druge je podvrgao mučenju i nečovječnom postupanju" između 30. jula i  16. avgusta 1988., kada je služio kao pomoćnik okružnog tužitelja u zatvoru Gohardasht.

Optužnica uključuje "ubistvo velikog broja zatvorenika čija su ideologija ili vjerska uvjerenja bila u sukobu s teokratskom državom Iran".

Suđenje dolazi u posebno osjetljivo vrijeme za novu iransku vladu, koja je tek stupila na dužnost, budući da su njenog predsjednika Ebrahima Raisija razne organizacije označile kao ključnu osobu u takozvanoj Komisiji za smrt koja je izvršila čistku.

Humanitarne organizacije poput Amnesty Internationala i Reportera bez granica godinama traže pravdu za, kako kažu, jedan od najvećih pokolja iranskih političkih protivnika, za koje procjenjuju da ih je bilo oko 5000, izvršenog po naredbama tadašnjeg vrhovnog vođe Ruhollaha Homeinija.

Dogodilo se to u posljednjoj fazi rata između Irana i Iraka (1981.-1988.), kada je Iran napadnut od strane oružane podružnice Organizacije narodnih mudžahedina, formacije koju je podržavala iračka vojska. Ajatolah Homeini tada je, kako se tvrdi, naredio pogubljenje zatvorenika protivnika režima, uglavnom članova ili simpatizera WIPO -a.

Noury ​​(60) je priveden u novembru 2019. na aerodromu u Stockholmu nakon što je policija primila dojavu. Sve je osmislio kako bi ga namamio u tu skandinavsku zemlju u kojoj boravi gotovo tri desetljeća. Zajedno s bivšim Nouryjevim rođakom i grupom iranskih prognanika, organizirali su za njega luksuzno krstarenje. "Mislio je da će doći ovamo, piti i biti sa ženama", kazao je Mesdaghi za švedsku televiziju SVT.

Policija ga je uhitila čim je kročio na švedsko tlo. Od tada je bio u pritvoru, čekajući suđenje koje je počelo ove sedmice, sa desetinama demonstranata okupljenih ispred zgrade suda, od koji su neki pokazivali fotografije rodbine nestale osamdesetih u Iranu. Očekuje se da će rasprava trajati do aprila 2022., a  više od 70 ljudi iz raznih dijelova svijeta pozvano je da svjedoči.

Mesdaghi vodi grupu od 49 osoba koji su dali svoje iskaze o danima u zatvoru Gohardasht, izravno optužujući Nouryja. “Jednog ljetnjeg dana žpoput ovog prije 33 godine sjedio sam na samrti. Tada sam čuo kako ovaj čovjek zove šalje moje prijatelje na pogubljenje. Na njih ću misliti kada budem svjedočio pred sudom“, kaže Nasrullah Marandi, jedan od od onih koji sju podigli tužbu.

Zahvaljujući načelu univerzalne nadležnosti, švedski sudovi imaju pravo istraživati ​​i procesuirati međunarodne zločine poput genocida, mučenja i zločina protiv čovječnosti koje su na stranom tlu počinili strani državljani. Zločini koji se procesuiraju klasificirani su kao teška kršenja međunarodnog prava i ubojstva.

Noury ​​"negira bilo kakve navode o umiješanosti u pogubljenja 1988.", rekao je njegov advokat Thomas Soderqvist.

Organizaciju narodnih mudžahedina Irana (MEK) su 1965. godine osnovali studenti ljevičari kao islamski i socijalistički politički pokret. MEK je sudjelovala u oružanoj borbi protiv šaha Mohammeda Reze Pahlavija da bi se na kraju udružila sa snagama koje je predvodio ajatolah Homeini. Međutim, idila je kratko trajala. MEK se na kraju priklonio Saddamu Husseiniu usred sukoba između Irana i Iraka. Mudžahedini su zatim izveli napade na iransko tlo s iračkog teritorija. Tada je, kako se navodi, režim odlučio pogubiti hiljade pristaša ove organizacije.

MEK se 2011. godine odrekao nasilja i okosnica je Nacionalnog vijeća otpora Irana.

Sjedinjene Države, Kanada, Irak i Iran nastavljaju okarakterizirati ovu organizaciju kao terorističku. Vijeće Europske unije je, pak, 2009. odlučilo povući ovu oznaku sa njihovog naziva.