Muzej II zasjedanja AVNOJ-a osnovan je 1953. godine kao centralna jugoslavenska muzejska institucija memorijalnog tipa. Za vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu zgrada u kojoj je održano zasjedanje bila je devastirana, a muzejska građa, osim nekoliko predmeta, otuđena. U septembru 2002. godine Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika proglasila je Dom AVNOJ-a nacionalnim spomenikom BiH kojem treba biti vraćena funkcija muzeja. Muzej kao javna ustanova osnovan je 2007. godine. Nakon djelimične obnove zgrade i obnove izložbene postavke, ponovno je otvoren za posjetioce 29. novembra 2008. godine i vrlo brzo se etablirao kao jedan od najposjećenijih muzeja u BiH, s prosječnom godišnjom posjetom od oko 20.000 ljudi.
Od osnivanja JU Muzej II zasjedanja AVNOJ-a uključila se u realizaciju projekta “Obnova zgrade i postavke Muzeja II zasjedanja AVNOJ-a”. Projekt, čija je vrijednost 450.000 KM, najvećim dijelom finansiralo je Ministarstvo kulture i sporta Federacije BiH, a učestvovao je i Glavni odbor SUBNOR-a Slovenije, Vlada Crne Gore, Ministarstvo prosvjete i kulture Republike srpske, Ministarstvo prostornog uređenja FBiH te Općina Jajce. Projekt je uspješno realiziran, a prema riječima trenutnog direktora Elvedina Imamovića, preostali su još samo neki radovi na obnovi i uređenju unutrašnjeg prostora u zgradi.
Već tradicionalno, JU Muzej II zasjedanja AVNOJ-a organizira manifestaciju “Dani AVNOJ-a u Jajcu”, kojoj u prosjeku prisustvuje između 2.000 i 3.000 posjetilaca. Posjetioci dolaze iz mnogih bh. gradova, ali i oni sa strane – najviše iz Hrvatske i Slovenije. Valja istaći i to da “Dani AVNOJ-a” pobuđuju izuzetnu medijsku pažnju jer se u Jajcu za vrijeme održavanja ove manifestacije okupi veliki broj novinara i fotoreportera. Izvještaje o događaju objavljuju skoro svi printani i elektronski mediji u BiH i, također, veliki broj medija s prostora šire regije.
Direktor Muzeja II zasjedanja AVNOJ-a Elvedin Imamović na čelnoj je poziciji nešto više od godinu i za to vrijeme uspio je sa svojim uposlenicima sanirati nekoliko gorućih infrastrukturnih problema, inovirati sadržaj, očuvati status ovog muzeja kao jednog od najposjećenijih muzeja u državi, ali i razraditi planove za nova poboljšanja.
“Muzej je pretrpio velika oštećenja tokom rata. Sva bitna građa, arhiva, opljačkana je i raznesena po cijelom svijetu. Godine 2002. počinje priča oko obnove Muzeja i te iste godine, ponajviše zahvaljujući inicijativi Jajčanina Dubravka Lovrenovića, ovaj objekt biva proglašen nacionalnim spomenikom BiH. To je možda bio i ključni trenutak u postratnoj historiji Muzeja nakon kojeg će uslijediti njegova obnova i stavljanje u funkciju. Uz sve napore, prije svega Općine Jajce i Federalnog ministarstva kulture i sporta, zgrada je dobila ‘novo odijelo’, a cijenim da je interesantno i to da su u ‘oblačenju novog odijela’ Muzeju II zasjedanja AVNOJ-a učestvovale i sve republike bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Jasno je, pomogle su nam i nevladine organizacije, prvenstveno SABNOR-i tih republika. No nesumnjivo je da je pokretač projekta obnove bila Općina Jajce s tadašnjim načelnikom Nisvetom Hrnjićem”, započinje priču o nadasve zanimljivoj muzejskoj ustanovi njen direktor.
Dva nacionalna spomenika
Godine 2008. završena je obnova Muzeja, on se stavlja u funkciju, ali da bi počeo živjeti u punom kapacitetu, nije bilo dovoljno samo infrastrukturno obnoviti ovaj nacionalni spomenik, već i programski.
“Kako bi on živio, kako bi radio, Općinsko vijeće Jajca donosi odluku o osnivanju javne ustanove koja će voditi brigu, koja i danas djeluje pod imenom JU Muzej II zasjedanja AVNOJ-a. S obzirom na to da djeluje kao javna ustanova, ovaj muzej najvećim se dijelom i finansira iz budžeta Općine Jajce kroz grant sredstva. Općina Jajce svake godine izdvoji određena finansijska sredstva kako bi pomogla radu ove ustanove i, da nije tih sredstava, najvjerovatnije ne bi mogla opstati. Stoga smo izuzetno zahvalni lokalnoj administraciji na čelu s Edinom Hozanom na svesrdnoj podršci”, dodao je Imamović.
Muzej II zasjedanja AVNOJ-a podijeljen je na tri dijela.
“Svi oni koji dođu mogu vidjeti salu u kojoj se i odvilo samo zasjedanje. Ona je obnovljena tako da izgleda isto onako kako je izgledala i te 1943. godine. U sali se nalaze i neki vrlo bitni predmeti, eksponati. Recimo, tu imamo crteže državnika koja su djelo Đorđa Andrejevića Kuna. Imamo i galerijski prostor u kojem su crteži Božidara Jakca koje nazivamo ‘Putem AVNOJ-a’. Tu je i jedan dodatni dio u galeriji gdje je prikazan historijski proces dobijanja državnosti BiH. Dakle, odvojili smo jednu posebnu prostoriju u kojoj su prikazani dokumenti, fotografije bitne za postupak vraćanja državnosti. U sklopu Muzeja II zasjedanja AVNOJ-a imamo i biblioteku te jedan manji edukativni centar”, nabraja Imamović uz napomenu kako u dvorištu imaju nešto posebno – lokomotivu “Ćiro”, koja je zaseban nacionalni spomenik u okviru već postojećeg.
Prošle godine zabilježeno 15.000 posjeta
Kako je rekao Elvedin Imamović, tokom turističke sezone budu najviše fokusirani na posjete.
“U početku turističke sezone, kada su aktivne školske ekskurzije, svakodnevno kroz prostorije ovog objekta prođe i do nekoliko stotina đaka, pa i studenata, koji zajedno s našim stručnim osobljem obiđu naše prostorije i kojima bude održan historijski čas. Svaka grupa posjetilaca biva tokom historijskog časa ‘provedena’ kroz sami događaj II zasjedanja AVNOJ-a i sam proces vraćanja državnosti BiH, ali i osnivanja SFRJ. Iako je, naravno, nemoguće postići samoodrživost kroz naše aktivnosti, mogu reći da svojim programima ipak uspijevamo pokriti jedan dio godišnjih troškova. U periodu prije pandemije virusa korona to je bilo mnogo više, ali lagano se vraćamo na te stare staze”, priča nam.
Sretan je što su samo tokom prošle godine ostvarili značajnih 15.000 posjeta i to su posjete koje su, prema njegovim riječima, evidentirane. Taj broj postaje za nekoliko hiljada veći kada se uračunaju i posjete novinara, gostiju Jajca i javnih institucija čiji je osnivač ova lokalna zajednica, zatim djece koja su slabijeg socijalnog statusa, invalida, ratnih vojnih invalida, porodica šehida i poginulih boraca, koji su oslobođeni plaćanja ulaznice. Tokom ‘Dana AVNOJ-a u Jajcu’ kroz Muzej također prođe nekoliko hiljada ljudi za koje je ulaz besplatan, tako da su i oni izvan njihovih evidencija posjeta.
“Kada sam tek došao, uočio sam neke žarišne infrastrukturne probleme koje je trebalo riješiti. Zgrada je napravljena 1935. godine, tokom agresije na BiH je oštećena i bilo je nužno u nekoliko navrata sanirati štetu, ali kao dotrajala zgrada, koja brže propada od ostalih, i dalje ima neke nedostatke. Čim sam došao na mjesto direktora, pristupio sam rješavanju problema prodiranja vlage u glavnoj sali, koja se pojavljivala na terasama smještenim iznad. Osim toga, rasvjeta je bila loša, koju smo većim dijelom zamijenili. Kroz tu godinu odlučio sam uvesti i neke nove sadržaje. Naprimjer, napravili smo jednu manju videosobu u kojoj svi posjetioci mogu pogledati neke arhivske snimke vezane za II zasjedanje AVNOJ-a, postojeću galeriju crteža Božidara Jakca, koji su nam, zanimljivo, vraćani u nekoliko navrata, značajno smo proširili”, objasnio nam je direktor Elvedin Imamović.
O “Danima AVNOJ-a u Jajcu” i prioritetima
“Dani AVNOJ-a u Jajcu” obično traju tri dana i za to vrijeme u gradu u kojem se prepliću Pliva i Vrbas bivaju organizirane izložbe, promocije knjiga, okrugli stolovi i radionice za mlade, a već nekoliko godina zaredom u Muzeju II zasjedanja AVNOJ-a budu upriličene i promocije filmova sa Sarajevo Film Festivala.
“Stalno nastojimo inovirati sadržaje koje nudimo u okviru ‘Dana AVNOJ-a u Jajcu’. Osim izložbi, promocija knjiga, okruglih stolova i raznoraznih radionica, postoje neki sadržaji koje je teško organizirati mimo ove manifestacije, a jedan od takvih sadržaja jeste i druženje antifašista iz svih republika bivše SFRJ. Tada organiziramo jednu svečanu akademiju na kojoj okupimo sve antifašiste uz prigodan kulturno-zabavni program. Znate, bitno je podsjećati se II zasjedanja AVNOJ-a jer su tada različiti ljudi zajednički donijeli odluke vitalne za budućnost ove države, dali do znanja svima da BiH postoji i na temelju toga smatram da trebamo uzeti pouke iz dva bitna događaja u našoj historiji – I zasjedanja ZAVNOBiH-a i II zasjedanja AVNOJ-a – kako bismo i mi možda zajedno vidjeli neku bolju budućnost BiH kroz ove odluke i poruke”, poručio je naš sagovornik.
U Jajcu postoji trideset nacionalnih spomenika i to je za ovako mali prostor kao što je Jajce zaista impozantna brojka. Teško ih je, priznaje Imamović, sve održavati, ali Općina Jajce se do krajnjih granica trudi da ih očuva, da ih vrati u život.
“Evo, na samom primjeru Muzeja II zasjedanja AVNOJ-a mogu reći, da nije Općine Jajce, da i mi ne bismo mogli funkcionirati. Naravno, ne trebamo tu zaboraviti ni Vladu Srednjobosanskog kantona, koja nas također podržava, a u proteklom periodu je i federalna vlast prepoznala jedan od naših projekata. Prošle godine smo dobili podršku i Ministarstva civilnih poslova BiH. U periodu koji dolazi, ako se sve kockice poslože, JU Muzej II zasjedanja AVNOJ-a ima realizirati nekoliko prioritetnih infrastrukturnih projekata. Najprije moramo promijeniti stolariju, koju smo zatekli u izuzetno lošem stanju, ali riješiti i problem zagrijavanja. U zgradi nemamo centralno grijanje, što nam stvara velike probleme u funkcioniranju. Što se tiče programa, svakako nam je cilj digitalizirati našu građu te proširiti izložbeni prostor”, zaključio je Elvedin Imamović u razgovoru za Stav.
