Arhivski dokument koji se odnosi na “Titin vakat”, na vrijeme kada se gradila pruga Šamac-Sarajevo, pokazuje kako su bili kažnjavani oni koji su odbijali cijepljenje. Naime, Glavni štab omladinskih radnih brigada na gradnji Omladinske pruge Šamac-Sarajevo donio je odluku o kažnjavanju Treća ličke brigade oduzimanjem naziva “udarna” iz razloga što je utvrđeno da je 90 omladinaca iz ove brigade odbilo da se cijepi, “te je time stvorena mogućnost za širenje zaraznih bolesti i dovedeno u opasnost zdravlje omladinaca”.
Danas se mnogi pozivaju na slobodu izbora u pogledu cijepljenja. No, mnogo je faktora koji utječu na procent cijepljenosti. Istraživači su utvrdili zanimljive korelacije u pogledu spremnosti na cijepljenje.
Veliko istraživanje objavljeno u časopisu Brain, Behavior, and Immunity pokazalo je da su ljudi koji odbijaju cijepljenje u prosjeku manjih kognitivnih sposobnosti.
Također, postoji vrlo jasna veza između cijepljenja i međusobno povezanih faktora, kao što su nivo obrazovnih postignuća, BDP-a po glavi stanovnika i indeks percipirane korupcije.
Što je viši procent BDP-a po glavi stanovnika, bolji rezultati na testovima PISA i niža percipirana korupcija neke države, procent procjepljenih je veći. I obrnuto.
To je za očekivati. Naime, razvijenije države više ulažu u kvalitet obrazovanja, a ona se, među ostalim, očituje u uspjehu 15-godišnjaka na testovima PISA. Stepen obrazovanja važan je ljudski potencijal koji omogućuje znanstvena istraživanja i inovacije te razvoj sofisticiranih tehnologija i industrije koje pak rezultiraju višim BDP-om po glavi stanovnika. U privredno uspješnim i uređenim zemljama uglavnom je i indeks percipirane korupcije niži. Povjerenje ljudi u vlasti u velikoj mjeri ovisi o tom faktoru.
Neki od ključnih faktora koji utječu na kolebljivost prema cijepljenju jesu nivo obrazovanja, socioekonomski status i povjerenje u vlasti. Stoga ne treba čuditi da su zemlje najuspješnije u cijepljenju istovremeno bolje od Bosne i Hercegovine i po rezultatima PISA testova, i po BDP-u i po indeksu percipirane korupcije. Neznanje ubija, zar ne?
