Bošnjačkoj javnosti u proteklih je nekoliko godina servirano svakakvih nejestivih splačina iz raznih političkih kuhinja. Vjerovatno je najaktivniji bio ekspres-restoran ovdašnjih zapadnih ambasada iz kojeg su godinama posluživana razna ustajala i pokvarena predjela, zakuske i supice koje ne bi mogla proći niti jednu zdravorazumsku sanitarnu inspekciju. Sva ta opća mjesta, relativizacije, izražavanje zabrinutosti, pozivanje strana na razum, unproforština, miješanje uzroka i posljedice te ostale silne parole i floskule koje je posluživao fast food, prije svega američke, ambasade u suštini su trebali poslužiti serviranju glavnog jela, a koji je bošnjačkoj javnosti trebala poslužiti nametnuta ambasadorska trojke.

Bošnjačka javnost ipak se nije mogla natjerati da u slast pokusa bljuvotinu kojoj su glavni sastojci salmonela, ešerihija i listerija u obliku izdajničke politike trojke. Pogotovo kada se mogla uvjeriti da se meni koji je ambasada namijenila bošnjačkom narodu ustvari sastoji od samo jedne stavke – beskrajnog gutanja žaba. I to ne bilo kakvih, već velikosrpskih i velikohrvatskih krastača koje naprosto ispadaju iz političkih gaća Milorada Dodika i Dragana Čovića.

No ono što bošnjačka javnost neće i ne može progutati bijedni sahanlizi iz trojke će da u slast pojedu. U ime Bošnjaka.

SASTANCIMA PROTIV SECESIJE

Nakon što je Narodna skupština RS-a usvojila zakon kojim odbacuje primjenu odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine na prostoru RS-a postalo je jasno da je Dodik praktično bacio rukavicu u lice ne toliko nametnutim marionetama iz trojke već njihovim zapadnim lutkarima. Odluka NSRS je i de facto i de jure akt secesionizma jer se tim činom praktično suspenduje nadležnost državnih organa na teritoriju manjeg bh. entiteta. To je sasvim proračunat čin jer velikosrpska politika računa na već poslovičnu inertnost, ali i prikrivene simpatije međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini te svjesno kalkulira da će takvim potezom izboriti dodatne ustupke umjesto sankcija.

Tu je i prisno savezništvo s HDZ-om, ali i službenim Zagrebom, koji je tradicionalno koristio velikosrpske atake na Bosnu i Hercegovinu i Bošnjake kako bi ostvario vlastite interese. U svoj toj računici glavna stavka je, naravno, činjenica da je osovina Dodik – Čović u koaliciji s nametnutom trojkom, a što znači da bošnjački narod nema autentičnih predstavnika na vlasti te da stoga nema nikoga da brani njegove interese. Da su velikosrpske procjene nažalost uglavnom tačne, pokazalo se gotovo odmah.

Umjesto da na otvoreni pokušaj secesije reaguju u državničkom maniru, razvrgnu koaliciju s povampirenim srpskim negatorom genocida i njegovim hrvatskim doglavnikom te pozovu na formiranje vlade nacionalnog jedinstva, vlastohlepni ambasadorski poltroni prvo su neutješno zakukali svojim stranim gazdama, nakon čega su, vjerovatno na osnovu instrukcija tih istih gazdi, legitimirali secesionistu Milorada Dodika sastajući se s njim u Konjicu. Indikativno da su isti ti ljudi proveli godine, neki od njih i decenije, napadajući „nedemokratsku praksu nacionalista da se sastaju po kafanama umjesto u institucijama“, da bi prvom prilikom brže-bolje poletjeli da uslužuju Dodika u usputnim mejhanama.

O kakvom se doista tu servilnom mentalitetu radi, govori i informacija da je Milorad Dodik na sastanku u Konjicu pred prisutnima opsovao genocid, a vrli predstavnici trojke nisu našli za shodno da promptno i kolektivno napuste sastanak te garantuju prekid svake komunikacije! Strašno kada se ljudi koji imaju manjak samopoštovanja (jer da imaju osjećaj za čast, nikada ne bi pristali biti ambasadorske marionete) nametnu jednom kolektivu pa počnu da govore i djeluju u ime zajednice koja ih i nije birala. Iz toga ne može proisteći ništa drugo već nesreća i poraz.

ELMEDIN KONAKOVIĆ, MAESTRO BESMISLA

To upravo pokazuje i nastup Elmedina Konakovića nakon sastanka gdje je na konferenciji na novinare ovaj notorni politički diletant pokazao zapanjujuće odsustvo zdravog razuma. U svom maniru neostvarenog jalijaša i potrebi da se prikaže kao tvrd i nepopustljiv „pregovarač“ nesretni Konaković je na početku svoga izlaganja izjavio da „oni koji krše ustav misle da se sakriju iz NSRS, ali da se mogu sakriti samo na malom prostoru entiteta RS“. Još jedan Konakovićev zgoditak. Istinsko zakucavanje. Nažalost, opet u koš državne reprezentacije jer nepromišljeni i neartikulisani Konaković je zaprijetio Dodiku i njegovoj bulumenti upravo onim što oni i priželjkuju, da na teritoriju manjeg bh. entiteta ne važe i ne vrijede zakoni i institucije Bosne i Hercegovine. Glupava Konakovićeva prijetnja ustvari je vlažni san Milorada Dodika.

Nakon ovakvog bisera, Konaković je počastio javnost i sa svojim uvjerenjem da „BiH treba međunarodnu zajednicu i intervencionizam“ te da oni koji zagovaraju odlazak OHR-a ustvari „daju najviše prostora za njegov ostanak“. Naravno, Konaković nam kao lijek ustvari propisuje oboljenje. Iako je upravo strani intervencionizam doveo na vlast osovinu Dodik – Čović – Trojka, iako Dodik divlja upravo zato što s jedne strane ima saveznika Čovića, a s druge nelegitimne puzavce iz trojke koji mu beskrajno popuštaju, Konaković ipak tvrdi da nam treba još takvog destruktivnog intervencionizma. Konaković bi posljedice kolonijalnog nametanja sanirao s još kolonijalizma.

KAPITULANTSKI ŽABOŽDERI

Kako očekivati da se posve ograničene i potkapacitirane ličnosti suprotstave srpskoj politici koja neće praviti greške iz prošlosti te stoga danas namjerava koristiti institucije države i zloupotrebljavati Ustav kako bi uništila tu istu državu. Velikosrpska politika naučila je iz grešaka ratnih zločinaca Biljane Plavšić i Nikole Koljevića te neće napuštati institucije već će lijevom rukom maksimalno blokirati njihovo djelovanje dok desnom izvode secesiju entiteta. Pri tome računaju na slab karakter, upitan moral i nezajažljivu ambiciju kadrova ambasadorske trojke koji su im već predali neke od ključnih institucija s obećanjem da će predati i ostale. Trojkaši su spremni progutati doslovno svaku žabu koja im se servira.

Odlukom da se sastanu s Dodikom nakon što je ovaj krenuo put secesije, trojkaši, ili bolje rečeno Trojanci, razotkrili su svoju pravu prirodu stranih marioneta i poltrona, prinudnih stečajnih upravnika i političke ekipe koja je nametnuta kako bi mogla za račun stranih centara, a u ime bošnjačkog naroda, nadgledati proces raspada Bosne i Hercegovine. Potvrdilo se da je trojka postavljena ne da brani i čuva cjelovitost Bosne i Hercegovine već da osigura da patrioti ne mogu da je brane s legalnih i legitimnih pozicija. Trojka je nametnuta kako bi kapitulirala u ime Bošnjaka.

Dok su nas decenijama filovali propagandom o findžan-državi, sada prodaju Bosnu i Hercegovinu na kašikicu. I gutaju žabe u slast. Račun takve morbidne gozbe plaća bošnjački narod.