Holandski parlament sa 117 glasova ZA usvojio je inicijativu političara ove zemlje Tunahana Kuzua da se Miloradu Dodiku uvedu sankcije zbog kontinuirane separatističke politike koju ovaj srpski političar provodi u Bosni i Hercegovini. Zastupnik u Holandskom parlamentu Tunahan Kuzu za Stav govoriti o svojoj inicijativi, važnosti uvođenja sankcija Dodiku od ostalih članica Evropske unije i moralnoj odgovornosti Holandije prema Bosni i Hercegovini. Kuzu je dugogodišnji holandski političar turskih korijena, član holandske stranke DENK, koja pomno prati dešavanja na Balkanu s posebnim fokusom na političku situaciju u Bosni i Hercegovini.
STAV: Holandski parlament usvojio je Vašu inicijativu kojom tražite sankcije za Milorada Dodika. Zašto je važno da i druge zemlje Evropske unije učine isto?
KUZU: Situacija u entitetu RS je u najmanju ruku nesigurna. Bili smo veoma uznemireni kada je Christian Schmidt, posebno imenovani visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu, upozorio Vijeće sigurnosti UN-a da se Balkan suočava sa svojom najvećom prijetnjom od etničkog čišćenja i ratova ranih 1990-ih. Stoga je od suštinske važnosti da EU bude jedinstvena u našoj politici prema Dodiku i da se prestane s politikom daljih podjela i sukoba. Stoga, sankcije koje primjenjuje više zemalja imaju veću uspješnost. U slučaju da druge zemlje Evropske unije ne slijede ovu liniju, mi kao Holandski parlament i dalje možemo provesti inicijativu DENK-a koja je usvojena značajnom većinom u našem Parlamentu. Dakle, mi kao država čvrsto stojimo na stavu sankcija koje su direktno usmjerene prema Miloradu Dodiku i njegovom krugu moći. Nadalje, državne i privatne kompanije koje finansiraju Dodikov režim trebale bi imati ekonomske posljedice za politiku koju podržavaju i koje se pridržavaju. Ministar vanjskih poslova jučer je na debati komisije izjavio u vezi s mojim pitanjima o narednim koracima, da je situacija sumorna i da će se o ovom pitanju pozabaviti u Bruxellesu tokom sljedećeg Evropskog vijeća za opće poslove.
STAV: Mislite li da će Evropski parlament uvesti sankcije Dodiku i predstavnicima entiteta RS?
KUZU: Naš ministar vanjskih poslova Ben Knapen dobio je krucijalni zadatak da se unutar Evropske unije zalaže za sankcije Dodiku i njegovim predstavnicima. Međutim, on ne stoji sam. Britanija je Balkan stavila na dnevni red sastanka ministara vanjskih poslova NATO-a sljedećeg mjeseca. Nadalje, Njemačka vrši pritisak na druge zemlje članice EU da pripreme sankcije Dodiku. Evropskom parlamentu je data prilika da zauzme jasan stav o situaciji. Bilo bi krajnje neodgovorno ne postupiti tako za ovo vrijeme. Moramo čvrsto stajati i aktivno se boriti protiv Dodika koji pokušava uništiti Bosnu i Hercegovinu kao državu.
STAV: Da li bi ekonomski pritisak na čelnike entiteta RS bio jedan od odgovora na njihov separatizam?
KUZU: Ekonomski pritisak je rješenje prema ličnostima kao što je Dodik. Upravo ličnosti poput njega potpiruju krizu i haos. Znamo da je on lično odgovoran za nastalu situaciju. Dakle, dijalog s ljudima poput Dodika neće donijeti promjenu vlasti. Finansijske posljedice su način na koji treba da se ostvari utjecaj. Vrijeme za razgovor je prošlo kada suprotna strana jasno govori o procesu secesije koji želi da počne 10. decembra.
STAV: Ima li Holandija moralnu odgovornost reagirati na negiranje Genocida i separatizma u Bosni i Hercegovini?
KUZU: Holandski parlament je bio veoma glasan u svom stavu po pitanju Dodika. Holandija ima posebnu vezu sa Srebrenicom zbog rata. To smo mogli vidjeti u podršci našoj inicijativi. DENK je mišljenja da mi kao država imamo moralnu odgovornost da reagiramo na negiranje genocida i/ili separatizma svuda.
STAV: Da li Holandija i Evropa generalno razumiju šta se trenutno dešava u Bosni i Hercegovini?
KUZU: Politička stranka DENK vidi Bosnu i Hercegovinu kao državu koju trebamo budno držati na oku. Država koju treba da zaštitimo. Stoga se maksimalno trudimo da budemo informirani o svim aktuelnim poslovima u Bosni i Hercegovini. To radimo tako što kontaktiramo profesionalce u BiH i tražimo od njih da nas informiraju o trenutnoj situaciji. Dakle, naš vanjskopolitički resor je visoko posvećen BiH. Na ovaj način pokušavamo da proširimo svijest u Holandiji, ali i da se pozabavimo ovim problemom. Ali nismo sami. Postoje i drugi u EU koji skreću pažnju na ova pitanja.
STAV: Hoće li Evropa i SAD dozvoliti Rusiji da dominira Zapadnim Balkanom?
KUZU: U interesu EU, ali i SAD, jeste da pošalje jasan signal Rusiji. Tokom najnovije razmjene obavještajnih podataka iz SAD-a postalo je jasno da je Rusija izgleda spremna i odlučna za invaziju na Ukrajinu. U slučaju da EU i SAD dozvole da se to dogodi, to bi se moglo protumačiti kao zeleno svjetlo za Dodika i njegove pristalice u Beogradu (i Rusiji) za eskalaciju situacije u BiH.
STAV: Prema Vašem mišljenju, hoće li se uskoro završiti politička kriza u Bosni i Hercegovini?
KUZU: Vjerujem da moramo učiniti sve što je u našoj moći da okončamo sadašnju situaciju. Svi signali koje dobijamo, kao što je proces secesije koji će Dodik i njegovi sljedbenici započeti 10. decembra, navode nas na uvjerenje da nema vremena za gubljenje. Dodik ima za cilj da u roku od 6 mjeseci osnuje svoju vojsku, finansijske institucije i bezbjednosne službe. Nadalje, šef HDZ-a Dragan Čović daje jasne naznake da će, zajedno sa svojim secesionističkim partnerom Dodikom, pokušati pokvariti izbore u BiH 2022. godine. Stoga je imperativ da institucije vlasti BiH, ali i EU i drugi osiguraju održavanje izbora. Da bismo spriječili političku krizu, morat ćemo stati nasuprot Dodika pri svakom pokušaju destabilizacije zemlje.
