Namjera Švedske i Finske da se pridruže NATO-u naišla je na prepreku. Sastanak koji je Savez održao ove srijede na nivou ambasadora, nekoliko minuta nakon što su dva kandidata predala zahtjev za početak pregovora, osujećen vetom Ankare.
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan već je jasno iskazao svoju sumnju, Turska je veoma ozbiljna u svojim stavovima.
Ankara je ključna jer nema primanja novih članica bez jednoglasne odluke svih zemalja. Erdogan je obje zemlje-kandidata opisao kao terorističke "inkubatore" zbog njihove podrške organizacijama kao što je Kurdistanska radnička stranka (PKK). "Dolaze nas uvjeriti, ali žao mi je, ne gubite vrijeme", rekao je u ponedjeljak.
NATO ostaje pri svom cilju da obje zemlje budu gosti na summitu koji će organizacija održati u Madridu krajem juna.
Saveznici vjeruju da se sa Ankarom može i treba pregovarati. Ali NATO mora dati ustupke. Među njima je i mogućnost da Švedska i Finska ukinu embargo na oružje protiv Turske uveden 2019. godine. Švedska bi Turskoj takođe trebala isporućiti članove terorističke PKK.
Ankara smatra da Finska i Švedska pokrivaju članove ove organizacije koju se smatra terorističkom, ne samo u Turskoj, već i u Evropi i Sjedinjenim Državama. "Kako im možemo vjerovati?", upitao je Erdogan, podsjećajući na status terorista u tim skandinavskim zemljama.
Ambasadori Finske i Švedske pri NATO-u u srijedu ujutro predali su zahtjev za pridruživanje obje zemlje Alijansi. Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg opisao je kandidaturu kao "historijski korak" i obećao da će je procesuirati što je prije moguće. "Ovo je dobar dan u kritičnom trenutku naše sigurnosti", rekao je Stoltenberg nakon što je primio dokumente u sjedištu NATO-a u Bruxellesu.
Ankara se žali na to što su Švedska i Finska u posljednjih pet godina uskratile zahtjev Turske za izručenje 33 osobe optužene za veze s PKK ili pripadnost pokretu Fetullaha Gülena, koji stoji iza neuspjelog državnog udara 2016. godine. "Oni nam ne vraćaju teroriste, nego traže da budemo članovi NATO-a?", upitao se Erdogan.
