Prozapadni lideri pozdravljaju 15. godišnjicu narodnog ustanka protiv komunističkog rukovodstva kao početak nove demokratske ere, ali vodeći proruski političar kaže da je to bio početak 'transformacije Moldavije u stranu koloniju i diktaturu'.

Moldavija je početkom aprila obilježila 15. godišnjicu “Twitter revolucije” kada su komunistički režim bivšeg predsjednika Vladimira Voronjina zbacili uglavnom mladi demonstranti u Kišinjevu.

Predsjedništvo Moldavije otvorilo je izložbu fotografija sa slikama mladih koji protestuju protiv tadašnjeg sovjetskog komunističkog rukovodstva.

Naziv "Twitter Revolution" potiče od načina na koji su poruke podrške protestima širene putem Yahoo Messengera na internetu.

Međunarodni mediji su kasnije proteste nazvali “Twitter revolucijom”. Bio je to prvi put da su takvi protesti postali viralni na društvenim mrežama. Nekoliko godina kasnije uslijedilo je Arapsko proljeće koje je pokazalo moć društvenih mreža za pokretanje nezadovoljnih masa.

Predsjednica Maia Sandu rekla je da je datum 7. april 2009. ostao nezacijeljena rana, podsjećajući na “posljedice autoritarnog režima koji je zatvarao mlade ljude koji slobodno misle i koji su htjeli da vladaju kroz strah i koji se plaše svojih građana.

“Mladi ljudi koji su ustali 7. aprila 2009. godine bili su izloženi nasilju i teroru režima koji je svoje građane tretirao kao neprijatelje. Mladi su sigurno doživjeli razočaranja, ali niko nije uspio uništiti njihovo dostojanstvo i moralnu snagu da se suoče s nepravdom”, rekla je Sandu.

Međutim, bivši proruski predsjednik Moldavije Igor Dodon prisjetio se događaja s mnogo manje entuzijazma. On smatra da je ustanak 7. aprila 2009. godine rezultirao time da je Moldova postane “kolonija”.

"Nakon 15 godina, još uvijek imamo mnogo bijede, laži, migracija... visoke cijene, transformaciju zemlje u stranu koloniju i diktaturu o kojoj Voronjin nije ni sanjao".

Protesti od 7. aprila 2009. uslijedili su nakon tvrdnji da je Komunistička partija lažirala izbore koji su održani dva dana ranije.

Protest je okupio hiljade mladih ljudi u centru Kišinjeva tražeći evropsku budućnost Moldavije. Tadašnja vladajuća Komunistička partija vidjela je razvoj zemlje u skladu s Ruskom Federacijom.

Demonstracije u Kišinjevu su u početku bile mirne, ali su dobile nasilan zaokret kada su demonstranti ušli u zgradu Parlamenta i Predsjedništva i skoro ih uništili.

Komunističko rukovodstvo tvrdilo je da je to puč koji su orkestrirale zapadne sile uz pomoć specijalnih službi iz Rumunije i Srbije.

Noć nakon protesta, stotine mladih ljudi je privedeno, suđeno i maltretirano na ulicama ili u policijskim stanicama. Najmanje jedan mladić, Valeriu Boboc, je preminuo.

Sudovi su učinili malo da počinioce privedu pravdi. Ion Perju, bivši policajac osuđen na zatvorsku kaznu zbog ubistva Valeriua Boboca, još uvijek se vodi da je nestao i jedan je od rijetkih osuđenih za ova nasilna djela. Za Perjuom se traži međunarodna potraga od aprila 2015. godine.

Alexandru Tanase, bivši ministar pravde i bivši predsjednik Ustavnog suda Moldavije, rekao je za novine Ziarul de Garda da je Twitter revolucija imala trajne posljedice na moldavsko društvo čiji se značaj ne može potcijeniti.

„Tviter revolucija je ostavila u historiji anahronu vladu koja je tvrdila svoj identitet u sovjetskoj ideologiji, uz koju je izgradnja nezavisne države bila nezamisliva. Vlast koja je preuzela vlast 2009. bila je prva koja je radikalno promijenila smjer s istoka na zapad. Tada su izgrađene prve cigle u temelju orijentacije Moldavije prema evropskom vrijednosnom prostoru“, zaključio je on.

U međuvremenu dvije moldavske regije su jako bliske Moskvi, a sukob u Ukrajini stalno podgrijava atmosferu.