Nakon kolektivne dženaze u Memorijalnom centru Kamičani u Kozarcu kod Prijedora ukopani su posmrtni ostaci devet žrtava ubijenih prije 30 godina. U Memorijalnom centru Kamičani klanjana je dženaza-namaz za 16 bošnjačkih civilnih žrtava. Dženazu-namaz predvodio je reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović.
Žrtve su srpske agresorske jedinice ubile u masakrima tokom 1992. i 1993. godine, a njihovi posmrtni ostaci su pronađeni na deset različitih lokacija.
Sanela Žerić danas se oprostila od oca Fikreta koji je ubijen 1992. godine na području Prijedora. Njegovi posmrtni ostaci su pronađeni na lokalitetu grobnice Rizvanovići - Škola. "Teško je, nenormalno je teško. Ja se njega ne sjećam. Imala sam šest godina. Ubijen je kod škole u Rizvanovićima", ispričala je Sanela. Kazala je kako je ipak malo olakšanje kad zna gdje je ukopan, da mu mezar može posjetiti. "Lakše mi je kada znam gdje je ukopan. Samo da znam gdje je, da ima mezar da ga posjetim", dodala je Sanela.
Kadira Arifagić oprostila se od rođaka Muamera Kulenovića čiji posmrtni ostaci su pronađeni na lokalitetu Prosara - Bijakovac. "Ubijen je 27. juna 1992. godine. Imao je 29 godina i dva dana kada je ubijen. Bio je u grupi koja je pokušala proboj preko Kozare za Hrvatsku", ispričala je Kadira.
Devet žrtava je ukopano u mezarju u Kamičanima. Najmlađa žrtva koja je ukopana danas je Samed (Hase) Jakupović koji je imao samo 19 godina kada je ubijen. On je nestao na području Kozarca u junu 1992. godine, a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su na lokalitetu Sivci 1998. godine. Ukopan je u mezarju u Kamičanima.
Najstarija žrtva koja je ukopana je Edhem (Abid) Kaltak. On je imao 65 godina u trenutku smrti. Nestao je 1993. godine u mjestu Gornja Puharska, a njegovi posmrtni ostaci su ekshumirani u mezarju Čejreci 2022. godine.
Među žrtvama koje su danas ukopane je i Fikret (Mehmed) Žerić, rođen 1956. godine. Njegovi posmrtni ostaci su pronađeni na lokalitetu grobnice Rizvanovići - Škola. Konačan smiraj pronašao je i Hidajet (Karanfil) Kadić, rođen 1957. godine. Njegovi posmrtni ostaci su pronađeni na lokalitetu grobnice Rizvanovići - Škola.
Ukopani su i posmrtni ostaci Bahrije (Abaz) Modronje, rođenog 1971. godine, a čiji posmrtni ostaci su pronađeni na lokalitetu grobnice Kozarac - Garevci.
Među žrtvama koje su ukopane je i Teufik (Adem) Mujagić, rođen 1959. godine, a čiji posmrtni ostaci su pronađeni na lokalitetu grobnice Trnopolje - Matrići. Na istom lokalitetu su pronađeni i posmrtni ostaci Džemala (Muharem) Žerića, rođenog 1954. godine.
Konačan smiraj je pronašao i Muamer (Rešad) Kulenović, rođen 1963. godine, a njegovi posmrtni ostaci su pronađeni na području Prosara - Bijakovac.
I Vehid (Hamzo) Ramulić, rođen 1970. godine ukopan je na nakon dženaze u Kozarcu. Njegovi posmrtni ostaci su pronađeni na lokalitetu Zecovi - Radulovići. Na lokalitetu mezarje Čejreci pronađeni su posmrtni ostaci Mustafe (Hasan) Deumića, rođenog 1938. godine. Na lokalitetu Kotlovača pronađeni su posmrtni ostaci Emira (Sulejman) Kahrimanovića, rođenog 1969. godine.
Na lokalitetu Korićanskih stijena pronađeni su posmrtni ostaci Zijada (Pašo) Velića, rođenog 1972. godine, kao i Sejada (Ibrahim) Avdića, rođenog 1955. I oni će biti ukopani na ovogodišnjoj kolektivnoj dženazi. Danas je ukopan i Sabahudin (Hajro) Ičić, rođen 1971. godine, a njegovi posmrtni ostaci su pronađeni na lokalitetu grobnice na Korićanskim stijenama. U istoj grobnici su pronađeni i posmrtni ostaci Safeta (Džemal) Sivca, rođenog 1971. godine.
Na kolektivnoj dženazi u Kozarcu je ukopan i Miralem (Ćamil) Hopovac, rođen 1940. godine, a njegovi posmrtni ostaci su pronađeni u grobnici na lokalitetu Hrastova Glavica.
Obilježavanju 30. godišnjice od teških zločina s elementima genocida u Prijedoru i dženazi u Kamičanima prisustvovali su predsjedavajući i član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović i Željko Komšić.
Među prisutnima je bio i zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović i zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) Denis Zvizdić.
Genocid se nije desio samo u Srebrenici, rekao je Izetbegović. Istakao je da je iz ovoga kraja 50.000 Bošnjaka otjerano, a samo je hiljadu dočekalo kraj rata.
"Dakle, cilj je bio etničko čišćenje i genocid je užasno lice pokazao upravo ovdje - napadi na žene, na djecu, na starce", izjavio je Izetbegović.
Prema njegovim riječima, genocid se nije ponovio samo u ovome ratu jer je i u Drugom svjetskom ratu i svaki put kad je bila kriza, kada nije bilo jake države, kada je bio rat, nažalost, dio naših komšija se digao na Bošnjake. "I to treba kazati, ne treba se ustručavati. Dio naših komšija su zlikovci i svaki put kad mogu, oni će to ponoviti", istakao je Izetbegović.
Ministrica vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Bisera Turković je poručila da ovaj nivo stradanja ne može biti zaboravljen ni oprošten dok zaista ne dođe do priznanja onog što je učinjeno. "Činjenica je da je genocid počinjen i činjenica je da danas imamo negiranje tog genocida koji je bez obzira na zakonske odredbe, još uvijek itekako prisutan. Očekujemo i pozivamo predstavnike međunarodne zajednice, sav progresivan svijet, da ustanu protiv negiranja genocida, da se jednom zauvijek stane na kraj počiniocima genocida i da nastavimo normalan život kako i treba da živimo", dodala je Turković.
U Prijedoru je '90-ih godina ubijeno 3.176 civila, nesrpske nacionalnosti. Do sada su pronađeni posmrtni ostaci oko 2.500 Prijedorčana, a za oko 620 žrtava još se traga.
Ubijene Bošnjake bacali su u pojedinačne, zajedničke i masovne grobnice. Do sada su posmrtni ostaci ubijenih Prijedorčana pronađeni na 501 lokaciji, u 73 masovne grobnice (primarne i sekundarne) na području deset općina i tri države - Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije.
