U svijetu je još mnogo zemalja u kojima još uvijek postoji obavezni vojni rok. Neke od njih su i u Evropi. Iako su ga Šveđani ukinuli 2010. vratili su ga 2018. godine i za muškarce i za žene. Kako je tada objasnio švedski ministar obrane Peter Hutqvist, naredba je donesena zbog poteškoća u pronalaženju dobrovoljaca koji su željeli služiti u Oružanim snagama zemlje. U Finskoj je to takođe obavezno, iako postoje iznimke, osobe koje ga ne služe kao što su žene ili Jehovini svjedoci.

Zemlje poput Austrije, Azerbajdžana, Litvanije, Estonije, Albanije, Kipra ili Grčke (ponovo uspostavljena obavezna služba 2017. nakon što su je ukinuli sedam godina ranije) i dalje održavaju obavezni vojni rok. Grčka ga je, naime, odlučila produžiti za jednu godinu 2021. zbog napetosti s Turskom. A u nekim zemljama obavezna služba je ukinuta relativno nedavno (u Njemačkoj 2011., u Italiji 2004. godine). Trajanje obavezne službe ovisi o svakoj zemlji, u Rusiji traje godin, a u Norveškoj 19 mjeseci.

Brazil, Egipat, Izrael, Kuba, Obala Slonovače ili Južna Koreja su takođe zemlje u kojima je vojan služba obavezna. U Izraelu vojsku ne služe samo muškarci nego i žene i to od osnivanja zemlje 1948. Kršćani, Čerkezi i muslimani mogu biti dobrovoljci, a zanimljivo je da je u prošlosti zbog službe bilo nekoliko svađa između ultraortodoksnih Jevreja i ostatka zemlje.

Vijeće ministara Izraela je 2013. godine odobrilo nacrt zakona da oni, iako su od toga bili prethodno izuzeti, od 2017. takođe obavljaju obaveznu vojnu službu. Ta je manjina, sa svoje strane, to odbijala tvrdeći da ispunjava obaveze prema državi Izrael ' na svoj način'.

Problemi između Sjeverne i Južne Koreje takođe su natjerali svakog Korejanca da služi vojsku. Postoje iznimke, poput onih muškaraca koji finansijski izdržavaju svoje roditelje, istraživača ili vrlo istaknutih umjetnike. Zbog takvih se posljednjih godina mnogo govori o reformi poznatoj kao 'BTS zakon', nazvan po članovima slavnog K-pop banda koji ne bi morali služiti vojsku, što je nešto s čime ne slaže se cijelo društvo.

Opća vojna služba, kako se prvobitno zvala, na Kubi je obavezna od juna 1963. godine. Pokojni Fidel Castro je uvijek pravdao vojnu službu tvrdnjom da zemlja treba ostati 'na ratnim nogama', odnosno, da nije potrebno vanredno stanje da bi služba bila obavezna). U Maroku je 2021. godine najavljeno da će se vojska, iako je to prekinuto zbog pandemije, vratiti obavezni vojni rok za sve mlade između 19 i 25 godina.