Masakr počinjen na kapiji kabulskog aerodroma 26. augusta uvodi novu nepoznatu u afganistansku ionako teško rješivu nejednačinu. Činjenica da je teroristička organizacija ISIS-K brzo preuzela odgovornost za napad koji je ubio više od 190 ljudi, među kojima je bilo 28 talibana i 13 američkih vojnika, otvara više pitanja nego što daje odgovora.
Naime, ovaj napad ruši najsnažniji argument u prilog povlačenju SAD-a koji je iznijela Bidenova administracija, a to je da su Sjedinjene Države završile svoju antiterorističku misiju u Afganistanu. Logično, rušenje tog argumenta daje municiju ratnim huškačima i/ili ratnim profiterima koji su odluku (ili odluke, jer podsjetimo da su tri posljednja predsjednika SAD vodila izborne kampanje obećavajući povlačenje) smatrali pogrešnom. Poslije napada nemali broj je onih koji se sada upljuvaše o potrebi nove okupacije. Ne iznenađuje da su to uglavnom isti (bivši oficiri i/ili obavještajci) koji su 20 godina lagali o Afganistanu, odnosno o “uspjesima” okupacije.
Sjedinjene Države imale su predznanje o napadu. “Zbog sigurnosnih prijetnji izvan kapija aerodroma u Kabulu, savjetujemo američkim građanima da izbjegavaju putovanje na aerodrom i da u ovom trenutku izbjegavaju aerodromske kapije”, navodi se u sigurnosnom upozorenju od 25. augusta na web-stranici Američke ambasade u Afganistanu. “Građani SAD-a koji se sada nalaze na Abbey kapiji, istočnoj kapiji ili sjevernoj kapiji trebali bi odmah otići.” Britanija i Australija izdale su slična upozorenja o “velikoj prijetnji od terorističkog napada”, kao uostalom i talibani. Zabihullah Mujahid, novi talibanski ministar informisanja u Kabulu, koji u tom svojstvu svakodnevno razgovara s globalnim medijima, zapravo je upozorio članice NATO-a na skori samoubilački napad ISIS-K. Briselske diplomate su to potvrdile, kao što su američki zvaničnici potvrdili da su dijelili obavještajna saznanja s talibanima, ali ne sva.
Zahvaljujući zviždaču Edwardu Snowdenu od marta 2014, svijet zna za programe Nacionalne sigurnosne agencije (NSA) SOMALGET i MYSTIC za prisluškivanje telefonskih komunikacija širom svijeta (iz sigurnosti Amerike). Glenn Greenwald, novinar kojem je Snowden povjerio hendlovanje NSA arhiva, tada je na portalu Intercept objavio da su telefonske komunikacije “Bahama i nekoliko drugih zemalja, uključujući Meksiko, Filipine i Keniju” u cijelosti prisluškivane. Dva mjeseca kasnije Wikileaks, optužujući Greenwalda za (auto)cenzuru, objavio je da je među “nekoliko drugih zemalja” i Afganistan.
To može objasniti munjevitu brzinu kojom su američke snage navodno pronašle i kaznile planere kabulskog napada – napadom bespilotne letjelice u Nangaharu – ali je to u maloj kontradiktornosti s nemogućnošću sprečavanja napada. “Oni su znali i znaju sve što se dešava u Afganistanu”, kaže novinar Greenwald komentirajući dešavanja u Afganistanu na svom Rumble kanalu (konkurencija YouTubea bez cenzure).u
A kontradiktornosti kada je o ISIS-K riječ ne nedostaje. Kada je haotično povlačenje počelo, Bijela kuća i Pentagon davali su oprečna saopštenja o prijetnjama koju ova grupa i Al-Kaida predstavljaju – glasnogovornik sekretara odbrane John Kirby na jednoj se konferenciji za štampu našao u nebranom grožđu nesvjestan da oponira predsjedniku Bidenu, koji je minimizirao njihovo prisustvo u Afganistanu.
Što se prisustva ISIS-K tiče, Bijela kuća je mogla pitati CNN. Clarissa Ward, dopisnica CNN-a, dvije sedmice prije napada, dok je marionetska vlada još uvijek bila na vlasti u Kabulu, intervjuirala je “višeg zapovjednika ISIS-K” u hotelu u tom gradu. Tom prilikom “viši zapovjednik”, čiji je identitet bio sakriven, dopustio je ekipi CNN -a da snimi njegov ulazak u grad kako bi pokazao da mu nije problem proći kroz kontrolne punktove i ući pravo u glavni grad. U intervjuu je rekao da se organizacija primirila čekajući svoje vrijeme, “umjesto da trenutno operiramo, okrenuli smo se samo regrutaciji... No, kada stranci napuste Afganistan, možemo ponovo pokrenuti svoje operacije”, rekao je “viši zapovjednik”.
To je logično i racionalno. Šta se promijenilo u dvije nedjelje prije napada da ISIS-K odustane od logike, jeste (za sada) misterija. Ako je cilj bio dokazati Afganistancima i vanjskom svijetu da nastali islamski emirat Afganistan nije sposoban osigurati glavni grad, to se moglo i nakon 31. augusta, bez davanja “argumenata” već spomenutim ratnim huškačima i/ili ratnim profiterima za ponovnu vojnu intervenciju. Drugim riječima, osim činjenice da je u korist talibanske štete, ne može se, za sada, odgovoriti ni na pitanje kome u korist je bio taj masakr.
Tokom 2017. i 2018. zvaničnici Irana i Rusije često su optuživali SAD da transportira teroriste ISIS-a iz Sirije i Iraka u Afganistan. Te izjave nisu često nalazile put do zapadnih medija, ali je 12. marta 2018. američki propagandni servis Voice of America (VOA) objavio tekst o iranskim optužbama citirajući sada bivšeg ministra inostranih poslova Irana Javada Zarifa: “Vidimo obavještajne podatke, kao i izvještaje očevidaca, da su borci DAEŠ-a (arapska skraćenica za ISIS), teroristi, prebačeni vazduhom iz borbenih zona, spašeni iz borbenih zona, uključujući nedavno i iz zatvora al-Hasaka. Ovoga puta to nisu bili helikopteri bez oznaka. Bili su to američki helikopteri koji su izvodili DAEŠ iz zatvora al-Hasaka. Gdje su ih odveli? Ne znamo gdje su ih odveli, ali vidimo ishod. Vidimo sve više nasilja u Pakistanu, sve više nasilja u Afganistanu, koje ima sektaški karakter.” Godinu prije toga VOA je objavila riječi bivšeg (u američkoj nemilosti) predsjednika Afganistana Hamida Karzaija: “Smatram da je DAEŠ njihovo (američko) oruđe. Uopće ne pravim razliku između DAEŠ-a i Amerike.”
Naravno, SAD su negirale sve i nazivale to iranskom i ruskom propagandom. “Vidimo narativ koji se koristi i koji uveliko pretjeruje broj boraca 'Islamske države' ovdje”, rekao je general Nicholson za BBC News u martu 2018. Za dobru mjeru SAD su optuživale Iran i Rusiju za podršku talibanima.
Na letu povratka iz posjete Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori upitan da ocijeni izjavu Donalda Trumpa kako je on uništio ISIS 100 posto, predsjednik Turske Recep Tayyip Erdoğan odgovorio je: “Iskreno, ne smatram ovu izjavu uopće tačnom. Ne postoji apsolutno ništa takvo. Drugim riječima, imali smo privatne bilateralne sastanke s gospodinom Trumpom, ali prije svega, Amerika nije uništila DAEŠ. Nikada nije ni vodila tako ozbiljnu i odlučnu borbu protiv DAEŠ -a.
Postoji samo jedna država na svijetu koja se odlučno bori protiv DAEŠ-a, a to je Turska. Tu borbu smo vodili u našoj zemlji, jesmo, i to činimo i sada. Borili smo se u Iraku. Borimo se u Siriji. Gdje su se to oni borili protiv DAEŠ-a? Da su to završili, završili bi one u Iraku. U Iraku to nisu mogli obaviti, ova borba se još uvijek vodi.”
Turska je prije terorističkog napada evakuirala sav vojni personal i civile koji su htjeli napustiti Afganistan, a diplomate i konzularno osoblje poslije dvije nedjelje funkcioniranja na aerodromu vratila u Ambasadu u centru Kabula. Spremnost Turske da pomogne brzom oporavku Afganistana nije poljuljana, ali napad predstavlja ozbiljnu prepreku da se molba talibana da Turska preuzme tehničko upravljanje aerodromom bezuvjetno prihvati. Razgovori o tome i dalje se vode na obavještajnom nivou.
Činjenicu da Turska drži otvorenom Ambasadu u Kabulu, kada su ih sve zemlje Zapada zatvorile i evakuirale diplomate, nemoguće je precijeniti. Zbog toga ne treba da čudi “nova ljubav” koju državni sekretar Antony Blinken izražava za Tursku. “Turska je važan saveznik NATO -a i partner neprocjenjive vrijednosti u regiji”, tvituje čovjek koji je prije samo pola godine istu zemlju nazivao “takozvanim partnerom”. Pretpostavljam da će ga nužda partnerstva s Turskom nagnati da zgužva i baci u koš pismo 27 članova Kongresa koje su lobisti Armenije, Grčke i FETÖ-a kupili kako bi bili “zabrinuti” zbog turskog uspjeha u proizvodnji i prodaji bespilotnih letjelica. Pismo obilato dezinformacijama, kojim se u suštini traži dalje pritiskanje Turske kongresmeni su poslali Blinkenu prije samo tri nedjelje. No, u posljednje dvije se mnogo toga promijenilo.
