Danas svjedočimo možda i najvećoj prekretnici u geopolitičkim odnosima od koje će zavisiti naša budućnost i stoga je od najveće važnosti jasno sagledati poziciju Bosne i Hercegovine i odrediti ciljeve koji se žele postići. Napad Rusije na Ukrajinu promjena je o kojoj govorimo. Bosna i Hercegovina u međunarodnim krugovima prepoznata je kao zemlja u kojoj maligni ruski utjecaj dolazi do punog izražaja i zbog toga je od najveće važnosti da Bosna i Hercegovina što prije postane članica NATO saveza, a nakon toga i Evropske unije. To sigurno neće riješiti naše probleme, ali barem se nećemo boriti sami, jer sami se i ne možemo izboriti. Zahtjev za članstvo u NATO-u Finske i Švedske, tradicionalno neutralnih država, potaknut ruskom agresijom na Ukrajinu, prilika je da i Bosna i Hercegovina proaktivno djeluje kako bi ubrzala svoj put u NATO i EU.

Ukratko, to su geopolitičke okolnosti u kojima Bosna i Hercegovina mora djelovati i zagovarati ostvarenje svojih ciljeva kako bi zauzela željeno mjesto na geopolitičkoj karti svijeta, a koje je to mjesto i kako do njega doći, pokušali su dokučiti sudionici okruglog stola “Izazovi i perspektive geopolitičke situacije – pozicija BiH u svjetlu ukrajinske krize”, koji je organizirao Senat SDA BiH, Fondacija “Centar za edukaciju i inicijative” – Politička akademija SDA BiH i Asocijacija mladih SDA BiH.

Moramo znati da resursi određuju ulogu države u međunarodnim odnosima, a u tom kontekstu Bosna i Hercegovina ima dobru poziciju u Jugoistočnoj Evropi. Za iskorištavanje tog potencijala neophodno je da napravimo iskorak u pogledu unutrašnjeg suvereniteta, a nakon toga i međunarodnih odnosa.

BiH je često bila promatrač, a ne sudionik prekretnica, ali mi želimo drugu poziciju. Prečesto se dešava da sintagma “nećemo se miješati u vaša unutrašnja pitanja” znači upravo suprotno – korištenje geopolitičkog potencijala za utjecaj na unutrašnja pitanja, odnosno na postizanje vlastitih geopolitičkih ciljeva.

“Naši geopolitički potencijali su geografski položaj, panevropski koridor 5c, koridor 7 i mogućnost izlaska na Crno more, prirodna bogatstva – šume 43 posto površine, obradivo zemljište 50 posto, pitka voda 10.000 kubnih metara po glavi stanovnika, industrijski potencijal, nismo tehnološki div, ali imamo impresivne rezultate. Pred našom zemljom je da valorizirajući geopolitičke potencijale iz zemlje slučaja prijeđe u aktivnog sudionika na međunarodnoj sceni”, kaže Nedžad Branković, predsjednik Senata Stranke demokratske akcije (SDA).


Nedžad Branković

Moramo biti svjesni da se snaga jedne države ne određuje brojem njenih stanovnika, stepenom ekonomskog razvoja nego stepenom njene umreženosti u međunarodnu arhitekturu. Bosna i Hercegovina je zadnjih godina u dosta povoljnijoj poziciji u tom kontekstu uprkos napadima sa svih strana na njen suverenitet.

Razmišljanja o geopolitičkoj poziciji Bosne i Hercegovine dobijaju na značaju zbog naših unutrašnjih političkih odnosa koji su obilježeni prijetnjama secesijom, blokadama rada institucija, što se dobrim dijelom može pripisati malignom ruskom utjecaju. Sve to nas poziva na hitno djelovanje.

NEURALGIČAN I GLOBALNO RELEVANTAN PROSTOR

“Bosna i Hercegovina ima specifičnu geopolitičku, ekonomsku i kulturološku poziciju. U tim geopolitičkim preklapanjima njena je pozicija jedinstvena. To je neuralgičan i globalno relevantan prostor. Iz pozicije prošlosti, sadašnjosti i budućnosti Bosna i Hercegovina je prostor koji je razdjelnica velikih sila, velikih carstva, religija. U tom kontekstu, ona je više cijenjena izvana nego iznutra. No, postupno se mijenja ta svijest o njenoj validnosti i to ne samo regionalno nego i globalno”, kaže Selmo Cikotić, ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine. Prisjetimo se samo početka ruske invazije na Ukrajinu, Bosna i Hercegovina je odmah označena kao neuralgična tačka, prostor koji NATO i Evropska unija naprosto moraju držati uz sebe.


Selmo Cikotić

Jedan od ozbiljnih geopolitičkih potencijala Bosne i Hercegovine jeste umreženost bosanskohercegovačke dijaspore u globalnu arhitekturu na geopolitičkom, kulturnom, ekonomskom planu. Država Bosna i Hercegovina mora iskoristiti te prednosti. Zahvaljujući tom kvalitetu dijaspore, u mogućnosti smo iskoristiti globalni utjecaj da spriječimo destruktivno djelovanje.

Govoreći o geopolitičkim izazovima za Bosnu i Hercegovinu, dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Sead Turčalo kaže: “Nedostaje nam geopolitičkog mišljenja u BiH. Patimo od sindroma neobične važnosti – mislimo da akteri međunarodne politike zaspu i probude se misleći o Bosni i Hercegovini. To zaključujem iz toga što za svaki zarez, svaku tačku prizivamo međunarodnu zajednicu. Drugi momenat jeste da je geopolitika vrlo realistična, povezana s realpolitikom, moramo prestati reagovati emotivno u geopolitici, ali ne smijemo izbaciti emocije nego ih pametno koristiti, one pokreću geopolitiku. Pogledajte kako Volodimir Zelenskij koristi emocije tokom ukrajinske krize, to je školski primjer korištenja emocija u geopolitičke svrhe. Moramo prestati nastupati iz pozicije žrtve. Mi jesmo žrtve, ali taj momenat u geopolitičkom djelovanju treba napustiti. Ako nastupate iz pozicije žrtve, onda djelujete reaktivno, očekujući pomoć od nekoga, a nama je neophodan proaktivan pristup geopolitici.”


Sead Turčalo

Prvi odgovor na geopolitičke izazove koji moramo dati jeste da konačno objektiviziramo vlastitu ulogu u geopolitičkim odnosima i da konačno počnemo gledati širu sliku događaja kako bismo ih mogli koristiti u svoju korist.

Turčalo u tom pogledu navodi primjer da nismo uopće gledali širu sliku rata u Siriji niti smo smatrali da to može imati ikakve veze s nama. Shvatili smo to tek kada se pojavio problem stranih boraca na sirijskom ratištu. Moramo gledati i širu sliku događanja u Ukrajini, jer iako se čini da nemaju veze s Bosnom i Hercegovinom, itekako imaju, posebno zbog ruskog utjecaja u Bosni i Hercegovini, koji je sada izuzetno jak i kojemu je cilj da ima što manje države, a što više entiteta, manje liberalne demokratije, a više autokratije. Prije 10 godina o tome nismo ni razmišljali. Nismo gledali širu sliku.

PLURALIZAM DRŽAVNIH INTERESA

“Radio sam fokus-grupe s mladima u Bosni i Hercegovini još prije korone. Najveći broj njih, bez obzira na nacionalnu pripadnost, reklo je da je osoba koja ih najviše fascinira u međunarodnoj politici Vladimir Putin. Shvatio sam da nisu u stanju razlikovati liderstvo od autokratije. Povjerovali su toj slici koja se plasira u javni prostor. A Rusija je ustvari globalni igrač u pokušaju, regionalna sila, tigar od papira koji šalje poruku da su duboko korumpirana društva neuspješna društva”, kaže Turčalo.

On je mišljenja da se Zapadnim Balkanom od 2006. godine bavi neko ko ne može da se konstituira kao geopolitički entitet – Evropska unija, koja je tu ulogu preuzela nakon što su se SAD povukle. Primjera radi, Evropska unija nije prepoznala važnost projekta Jadransko-jonskog gasovoda, smatrajući da ekonomski nije isplativ. Međutim, on je geopolitički projekt, koji bi Zapadni Balkan oslobodio ovisnosti o ruskom plinu, a geopolitički projekti ne moraju biti ekonomski isplativi.

Prema njegovim riječima, “Brexit” je velika sreća za Bosnu i Hercegovinu i Zapadni Balkan jer Velika Britanije mora pokazati da je sposobna da bude pol moći, da se ponovo dokaže kao geopolitička sila, a Zapadni Balkan sa svojim problemima jeste mjesto gdje se Velika Britanija može dokazati kao ključni akter i tako preuzeti dio tereta SAD-a.

Iz perspektive Velike Britanije, kaže zamjenik ambasadora Velike Britanije u BiH Neil Kavanagh, svjedoci smo velikih globalnih šokova poput pandemije, rasta autoritarnih režima, agresije na Ukrajinu, ali smo i svjedoci solidarnosti demokratskih društava, postizanja konsenzusa u pogledu sankcija Ruskoj Federaciji, što je bilo nezamislivo prije 10 godina. Svjedoci smo velikih promjena u geopolitičkoj strukturi – resetovanje odnosa unutar Evroatlantskog saveza, drugačiji pristup međunarodnoj i regionalnoj sigurnosti, ekonomiji i svjetskim savezima. Naravno, u tom kontekstu Zapadni Balkan svakako je u fokusu Velike Britanije.

Ali prije svega ovoga, da bismo mogli ostvariti bilo kakav rezultat, moramo znati šta je naš državni i nacionalni  interes. A tu imamo problem.

Turčalo to objašnjava ovako: “Ja jesam za pluralizam, ali ne možemo imati pluralizam državnih i nacionalnih interesa. Kod nas svaka stranka ima svoj državni interes, svoj nacionalni interes. To olakšava posao onima koji žele oslabiti Bosnu i Hercegovinu”.