Posljednji Allahov poslanik, Muhammed, a.s., ličnost je od koje počinje cjelokupna islamska povijest i na koju se ugleda čitav muslimanski svijet. Muhammed je Božiji poslanik kojem je objavljen Kur'an, sveta knjiga koju slijede muslimani, ali koja je namijenjena ljudskome rodu.

Živio je u plemenu Kurejš, bio je uzor morala i primjer čestitosti i vrhunac odličja. Poznavali su ga po istaknutom nadimku Es-Sadik El-Emin (Iskreni i Povjerljivi). U prvo vrijeme bio je pastir, a zatim trgovac. Prije poslanstva Vjerovjesnik, a. s., obožavao je samo Allaha Svevišnjeg po vjerskoj praksi i naslijeđu poslanika Ibrahima, a. s., odbacujući da se klanja kumirima i slijedi idolopokloničku tradiciju.

Nakon što je napunio 40 godina, Allahov Poslanik, a. s., odavao se razmišljanju i činjenju ibadeta Allahu Uzvišenom u pećini Hira na Brdu svjetlosti (Džebelu-n-nur) u blizini Mekke. Na tom mjestu dobio je prvu Objavu, što je bio početak misije i dostave Kur’ana Časnog, koja je glasila: Ikre bismi Rabbike-ellezi halek. (Uči u ime Gospodara Tvoga, Koji je stvorio…).

Time je naglašeno da sa ovim poslanstvom počinje nova epoha; epoha znanja, izučavanja, svjetla i upute ljudima. U periodu od 23 godine kur’anske riječi su se nizale i spuštale poslaniku Muhammedu, a. s.

Po međunarodnom, gregorijanskom kalendaru, poslanik Muhammed, a. s., rođen je na današnji dan – 20. aprila 571. godine.

Dan rođenja posljednjeg Božijeg poslanika Muhammeda, a. s., kao dan mevluda, u islamskoj tradiciji obilježava se 12. rebiul-evvela po hidžretskom (lunarnom) kalendaru, i to je jedan od najradosnijih dana za muslimane. Riječ mevlud (arap. mawlid) znači mjesto ili vrijeme rođenja.

Vremenom je riječ mawlid, odnosno mevlud, počela označavati rođendan Muhammeda, a. s., ali i  sve svečanosti u vezi s tim datumom. U mevludskim spjevovima posebno se akcentira Isra’ (Poslanikovo putovanje iz Mesdžidul-harama u Mesdžidul-aksa), potom Mi'radž  (Poslanikovo uspeće na nebo), prva objava, širenje islama, Hidžra (preseljenje Poslanika i muslimana iz Mekke u Medinu, stvaranje muslimanske države u Medini) te Poslanikovo preseljenje na Ahiret.

Mevlud, kao specifičan žanr, odavno je prisutan u bošnjačkoj književnosti, i to u djelima Saliha Gaševića, Safvet-bega Bašagića, Muse Ćazima Ćatića, Rešada Kadića, Ešrefa Kovačevića i dr.